Izvještaj o slobodi vjere nevećinskih zajednica u RS-u: Manji broj slučajeva negiranja genocida
Izvještaj se bavi različitim aspektima slobode vjere nevećinskih zajednica, diskriminacijom, govorom mržnje i napadima na osobe i imovinu, ali ukazuje i na moguća rješenja kako se trenutno stanje može unaprijediti, saopćili su iz FSI-ja.
"Forum za saradnju i istraživanja je proveo mapiranje medija i govora mržnje usmjerenog protiv muslimana, katolika, Jevreja i drugih nevećinskih vjerskih zajednica u javnom prostoru. Posebno smo istakli nekoliko primjera gdje visoki javni dužnosnici degradiraju muslimane i muslimanke ili koriste uvredljiv jezik prema Islamskoj zajednici. Kroz ovih godinu dana, možemo prepoznati da se bilježi manji broj slučajeva negiranja genocida, s obzirom na nove sankcije koje predviđa Krivični zakon Bosne i Hercegovine, ali da je govor mržnje u drugim kontekstima ostao na istoj razini kao i posljednjih godina", kazao je Edin Ikanović, stručnjak za media monitoring koji je radio segment izvještaja posvećenog govoru mržnje u javnom prostoru.
U izvještaju je navedeno najmanje 28 napada na fizička lica i imovinu motivirana vjerskom pripadnošću ili činjenici da je imovina u vlasništvu određene vjerske zajednice u posljednje četiri godine. Također, posebno je upozoreno na niz slučajeva ubistava od potpisivanje Dejtonskog sporazuma do danas koja nisu riješena.
"Radi se o slučajevima ubistava starim i po 20 godina, za koje niko nije odgovarao. Do podataka o ovim ubistvima i slučajevima je jako teško doći, do te mjere da smo se u nekoliko primjera lakše do informacije došli kroz izvještaje stranih medija", ukazala je urednica izvještaja Amina Duraković.
"Izostanak dogovora za posljedicu ima diskriminaciju"
Upozoreno je na činjenicu da izostanak dogovora oko temeljnih pitanja na nivou države Bosne i Hercegovine za posljedicu ima diskriminaciju na svim razinama vlasti.
"Izostanak rješavanja statusa Ugovora Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine dodatno otežava stvari, s obzirom na to da imamo diskriminatorne prakse u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) i u pravosudnim institucijama, a koje ograničavaju pristup žena muslimanki koje nose hidžab radu u institucijama. Sva ova pitanja su rezultat aktivnog rada politika iz Republike Srpske na kršenju ljudskih prava, ograničavanju prava jedne vjerske zajednice, a to se sve reflektuje na svima razinama vlasti. Prošlo je šest godina od Zaključaka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a mi imamo tišinu po ovom pitanju. Isto važi i za druge teme. Šta je urađeno da se zaustave napadi zasnovani na vjerskoj i etničkoj netrpeljivosti, šta je urađeno da se utvrdi odgovornost za ubistva povratnika? Zašto i dalje uzimamo za normalno da 24 škole u Republici Srpskoj nose imena pravoslavnih svetaca, a da se Dan škola vezuje za krsnu slavu? Moramo promijeniti odnos prema ovim pitanjima i prebaciti ih iz sfere identiteta u sferu ljudskih prava. I to je ključna stvar koju želimo promijeniti kroz ovaj Izvještaj", poručila je Duraković.
Ikanović je upozorio da se stvari mogu pokrenuti u drugom pravcu, ali da je potrebno više rada šire zajednice.
"Zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) mogu uraditi mnogo toga, mogu postaviti pitanja i pokretati inicijative kako bi se promijenile određene prakse. Želimo transparentniji proces trošenja i raspodjele sredstava iz entitetskog budžeta po vjerskim zajednicama, tražimo da se uspostavi Posebna komisija koja će se baviti neriješenim slučajevima ubistava iz poslijeratnog perioda, MUP bi morao imati proaktivnije mjere zapošljavanja pripadnika nevećinskih zajednica kako bi izgradio povjerenje svih. No, prvi korak uz sve to je da moramo promijeniti način kako razgovaramo u javnom prostoru. Svaki put kada visoki dužnosnik uvrijedi muslimane koji žive na području bh. entiteta RS, to za rezultat ima da ohrabri pojedince da učine nasilje, da se vrše podjele između djece, da neko baci kamen na džamiju i slično. Treba nam više odgovornosti", zaključio je Ikanović.
Značajan doprinos volontera
Izvještaj o slobodi vjere nevećinskih zajednica realizirao je Forum za saradnju i istraživanja zahvaljujući mreži mladih volontera-istraživača sa područja cijelog ovog entiteta, a sve aktivnosti su provedene bez, kako je navedeno, podrške institucija i donatora.
"Mladi ljudi iz cijele zemlje su pomogli kroz lekturu, dizajn, prikupljanje podataka, a posebno su nam pomogli povratnici koji su dali informacije o različitim slučajevima, pitanjima i izazovima. Nikada nije bilo važnije da se generacija koja dolazi posveti borbi protiv diskriminacije i kršenjima ljudskih prava u RS-u nego danas. Niko ne može sam i zato smo ponosni što imamo grupu ljudi koja je kroz FSI stvari pokrenula s mjesta", poručila je Duraković, saopćili su iz Foruma za saradnju i istraživanja.