Jahić: Zabrinjavajuće je što Novaliću nisu bitni dobavljači Agrokora u BiH

"Na krizu Agrokora gledam drugačije. Vidim je kao nešto što se može tumačiti na više različitih načina. Svi su zaboravili ulazak Hrvatske u EU, a to se sigurno značajno odrazilo na konkurenost tržišta i tržište uopće u Hrvatskoj pa i u okruženju. Druga stvar koju ne smijemo zaboraviti jeste da je Agrokor već dugo vremena prezadužena firma", kazao je Jahić.

Podsjetio je da je Agrokor već dugi niz godina uzimao kredite koji su imali značajan grace period, a koji su došli na naplatu ovih godina, a dolazit će i u narednim. On smatra da kupovinu Merkatora uopće ne treba smatrati uzrokom ovako velikih problema.

"Ako nešto kupite imate vlasništvo i imate sredstva. U ekonomiji ovakve pojave tretiramo pojmom rasipničkog ponašanja. Vjerovatno je Agrokor negdje u svojoj prošlosti, a možda i današnjosti radio nešto zbog čega bi mu se mogao pripisati i taj pojam. Mislim da će ova situacija bit sve teža jer kad dođete u krizu status redovne kamate ne igra nikakvu ulogu, odnosno stupaju na snagu zatezne kamate koje su najčešće dva puta veće od redovnih", rekao je Jahić.

Početak kraja Agrokora

On smatra da je perspektiva Agrokora jako loša i da je potrebno istini pogledati u oči. Prema njegovom mišljenju istina je da je ova afera zapravo početak kraja Agrokora.

"Šta će od toga ostati i hoće li se koja firma kćerka spasiti, to će pokazati vrijeme. Očito da ako je majka prezadužena i dugove prenosi na kćerke firme onda je situacija teška utoliko što će se u jednom širem okruženju djelovati negativno. Onda u toj panici često se donose rješenja koja su hitna, a brzina je šejtanski posao koji nikada ne može dovesti do dobrog rješenja", kazao je Jahić.

Kako kaže, jedno od rješenja mogli bi biti pojedinačni stečaji firmi, a onda na kraju vjerovatno stečaj i Agrokora. Profesor ističe i da je mnogo uposlenih u Agrokoru i oko njega i da svi oni čekaju plaću.

"Ako pogledate danas pad kćerki Agrokora i samog Agrokora na berzi vidjet ćete nezapamćeni i zabrinjavajući pad dionica koji će kao strah doći i do kupca i do dobavljača. Ko to više smije prodati nešto takvoj firmi kad ni ono što je do sada prodao nije naplatio? Ako dionice padaju i ako oni koji imaju novce da kupuju dionice na tržištu gube povjerenje u takvu firmu sigurno je da će se i dobavljači pitati ko će sutra stajati iza takvih firmi i smije li se dalje nastaviti prodaja", rekao je Jahić.

Na pitanje šta je u ovom trenutku najizglednije rješenje da bi se sačuvala radna mjesta, Jahić odgovara da sve zavisi od toga na koji lokalitet se gleda, odnosno radna mjesta u Hrvatskoj ili u firmama kćerkama Agrokora u BiH.

"Hrvatska je u EU i ponekad ima mogućnost da iz EU koristi kredite koji u nekim slučajevima mogu biti od pomoći za državu. Naravno da je Agrokor strateška firma u Hrvatskoj s aspekta zapošljavanja i punjena budžeta", kazao je Jahić.

Ističe da će Hrvatska morati pokušat iznaći rješenje, ali da je upitno ko će na kraju plaćati cijenu propasti Agrokora. On smatra da bi to mogli biti građani Hrvatske jer ako postoji interes da se sačuvaju radna mjesta to vuče i pretpostavku da će porezi i doprinosi radnika ulaskom u krizu biti sve manji.

"Svi fondovi u Hrvatskoj (penzioni, zapošljavanja, socijalni, zdravstveni) osjetit će nelikvidnost Agrokora, a eventualno je i otpuštanje radnika ili smanjivanje plata", rekao je Jahić.

Što se tiče BiH, u našoj zemlji je od 4 do 5 hiljada ljudi zaposleno u Agrokorovom sistemu što predstavlja veliki broj ljudi s obzirom na ekonomske prilike u BiH. Jahić smatra da ukoliko firme budu ulazile u krizu sa aspekta matice društva na isti način ulazit će i firme kćerke (podružnice) koje su u našoj zemlji registrovane kao pravna lica.

"U ovakvom slučaju ne treba gledati samo Agrokor i njegove članice. Nedopustivo je politički posmatrati samo Agrokor i njegove članice u BiH. Svi zaboravljaju da 50 hiljada zaposlenih ima kod dobavljača koji su bili saradnici i partneri firmi Agrokora. Za mene je zabrinjavajuća izjava premijera FBiH Fadila Novalića koji je kazao da su svi zaposleni još uvijek u radnom odnosu, da nema problema i da neće biti otpuštanja radnika. Zaboravio je da kod njihovih dobavljača ima 50 hiljada zaposlenih. On ne razmišlja o tome kako će se sutra snalaziti dobavljači ako članice Agrokora ne budu plaćale svoje obaveze prema njima ili budu tražile odgođene rokove 180 ili 200 dana, jer banke ne pitaju za odgođeni rok njihovog dobavljača. Kamata raste i na kiši i na snijegu i na suncu", kazao je Jahić.

Novalićeve izjave su neoprezne, a sastanak koji je organizovao obično je sijelo

Kako kaže, na problem treba gledati u širem kontekstu jer je Agrokor zadužujući sebe zadužio i svoje firme kćerke koje su morale davati garanciju za kreditiranje Agrokora.

"Kada majka padne u krizu garancija se aktivira i vraća se na kćerku. Kada to dođe onda će nastupiti propast firmi u BiH. Ne smijemo zaboraviti da su te garancije davane na različite načine jer malo je Agrokorovih firmi u BiH koje imaju svoje vlasništvo, odnosno one su uglavnom pod zakupom tuđih prostora", rekao je Jahić.

Dodaje da su one ili prezadužene ili su već bile toliko kreditno zadužene da su dale svoje hipoteke koju su imali. Izjavu premijera FBiH Fadila Novalića da firme Agrokora nemaju duga prema državi ocijenio je kao krajnje neopreznu.

"Zaboravio je da je 200-300 miliona KM prema dobavljačima također dug prema državi. Svaka firma je dio države jer ako firma ne naplati svoje potraživanje neće moći platiti poreze i doprinose radnicima, isplatiti plaće ili platiti PDV. Poenta je da se problem ne smije razdvajati na radnike Agrokora i radnike dobavljača", kazao je Jahić.

On je istakao da je mnogo primjereniju izjavu dao predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, čije mnoge izjave ne prihvata, a koji je kazao da ga interesuju dobavljači, a ne Agrokor.

"Novalić bi morao znati da mi imamo direktne i indirektne poreze te da imamo doprinose. Možda indirektni porezi nisu plaćeni jer dobavljač kada isporuči robu Konzumu on mora do 10-og u mjesecu platiti porez za prethodni mjesec. Isto to je članica Agrokora u BiH knjižila kao ulazni porez i naplatila ga od Uprave za indirektno oprezivanje BiH. Ako je riječ o 300 miliona KM, onda je otprilike 45 miliona plaćenih PDV obaveza državi od dobavljača koji ništa nije dobio nazad ", rekao je Jahić.

Premijeru FBiH i Vladi FBiH poručio je da pod hitno donesu zakon da se u roku od 15 ili najduže 30 dana plate PDV obaveze dobavljaču od kupca.

"Ja bih mijenjao ili dopunio Zakon o finansijskom poslovanju i naredio najduže 15 do 30 dana plaćanje svih obaveza iz fakture dobavljaču. Tako da i dobavljač kada već plati PDV kao izlazni, ako ništa drugo, naplati PDV po fakturi od kupca jer kupac ima dvije koristi: ulazni PDV i robu koja mu je na zalihama koju čeka kad će prodati i platit će PDV tek u tom obračunskom periodu kada proda 10-og narednog mjeseca", kazao je Jahić.

U kontekstu bh. dobavljača, profesor smatra da se oni trebaju okrenuti domaćim trgovcima kojih ima jako razvijenih i kvalitetnih. Stava je i da se Vlada FBiH trebala umiješati nakon što je vidjela nagovještaje Konzumovih dobavljača da se kasni s obavezama.

"Nije jedina obaveza za poreze i doprinose Konzumovih radnika. Što se nije ulazilo u analizu tržišta da se vidi da li Konzumovi dobavljači kasne i zbog čega? Postoji ozbiljna kompanija, Coca Cola, koja je na vrijema shvatila opasnost i prestala isporučivati svoju robu takvom sistemu kada je osjetila neplaćanje. Naravno, mnoge naše firme nemaju takvu šansu jer iza njih ne stoji veliki kapital da brzo reaguju. Vlada FBiH je mogla, ali očito preko 300 miliona KM nisu za premijera Novalića puno", rekao je Jahić.

Jučer je održan sastanak predstavnika Vlade FBiH sa upravama podružnica Agrokora u BiH. Riječ je o sastanku koji je prvo bio otkazan jer je Privremena uprava koncerna zabranila frimama kćerkama bilo kakve pregovore, a koji je na kraju ipak održan.

Jahić kaže da ga je iznenadila informacija da uprave kćerki firmi Agrokora nisu željele doći na sastanak i da su došle tek nakon intervencija na višem nivou.

"Od tog sastanka nema ništa. Tu su došli da se ispričaju, a tome u prilog govori i sama izjava premijera da ga ne interesuju mnogo odnosi dobavljača i Agrokora već da ga interesuje dugovi prema državi kao da dugovi dobavljača to nisu. Shvatio sam to kao sijelo koje nije dalo nikakav rezultat i koje je sazvano samo da bi ljudi rekli da je neko nešto učinio. Ne držim predavanje premijeru, ali da sam premijer ja ih uopće ne bih molio da dođu na sastanak. Napravio bih spisak i tabelu pitanja i pozvao direktora Porezne uprave FBiH da delegira timove koji će mi donijeti sve podatke koji me interesuju. Vidjeli bi tad ko će kome doći i koga će se moliti da mu se dođe", kazao je Jahić.

Zaključio je da premijeru FBiH zamjeri što više ne koristi direktora Porezne uprave FBiH Šerifa Isovića koji je stručnjak za porezni sistem poručujući mu i da povede računa o odnosima sa poslodavcima koji zapošljavaju radnika ako ni zbog čega drugog onda zbog glasova na izborima.