Janusz Chwierut: Da se podsjećalo na Auschwitz, do Srebrenice možda ne bi došlo
Glavni organizator ove konferencije je Grad Sarajevo na čelu s gradonačelnikom Abdulahom Skakom, a tokom dvodnevnog zasjedanja razgovarat će se o promociji kulture mira u 21. stoljeću, ali će gosti imati priliku i da upoznaju i osjete višestoljetnu tradiciju istinske multikulturalnosti koja je prisutna u glavnom gradu BiH.
Prije svega, Janusz Chwierut objašnjava da je Auschwitz njemački naziv za poljski grad Oświęcim i govori kako mu je puno draže da ovo mjesto zovu izvornim imenom, pošto termin na njemačkom jeziku, prema njegovim riječima, s pravom izaziva negativne i bolne emocije kod mnogih ljudi.
"Oświęcim je danas grad poput svih drugih evropskih gradova, živimo normalnim životom, ali živimo u gradu koji nosi poruku mira. Kada se probudite u Auschwitzu, kao i ostalih 400.000 ljudi koji žive u tom mjestu, sigurno da vam prva pomisao neće biti vezana za koncentracioni logor, iako živite u gradu u kojem je to u ne tako davnoj prošlosti postojalo. Jednostavno, vodite neki uobičajen život i trudite se sadašnjost i budućnost učiniti ljepšom, svjetlijom", govori nam na početku našeg razgovora Chwierut.
Primarni fokus na očuvanju sjećanja na holokaust
On podsjeća kako je danas Auschwitz grad s porukom mira i govori kako je ta poruka vezana za stradanja koja su se desila između 1940. i 1945. godine. Također, govori kako se ne smije zaboraviti da su u tom periodu koncentracioni logor podigli njemački nacisti koji su u to vrijeme bili okupirali grad.
"Moramo imati na umu i činjenicu da je muzej, koji je podignut na mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora, zapravo državni muzej. Njegov rad direktno podržavaju Ministarstvo kulture Poljske i Vlada Poljske. Muzej je samo prošle godine posjetilo više od dva miliona ljudi i to pretežno iz inozemstva. Tačnije, od svih posjetilaca milion i 700.000 ljudi su stranci. Ovaj muzej je glavna institucija za sjećanje i čuvanje kulture sjećanja na holokaust. Međutim, podjednako je važno istaći i to da su aktivnosti pod nadzorom i međunarodnih instanci kao što su Međunarodno vijeće Oświęcima te grupe ljudi koji su nekada bili logoraši ovog koncentracionog kampa, ali i predstavnika jevrejske zajednice iz Izraela i SAD-a. Auschwitz Birkenau nije samo mjesto sjećanja u Poljskoj, stradanja u ovom kampu trebaju se sjećati svi ljudi, bez obzira na mjesto gdje žive", dodao je.
Kaže kako je njegova uloga, kao načelnika Grada Auschwitza, da bude spona između navedenog muzeja i samih gradskih vlasti kako bi se očuvao spomen na straviče zločine sa sredine 20. stoljeća koje su počinili nacisti na ovom području.
"Građani, kao i gradske vlasti Oświęcima, stalno rade na projektima vezanim za podsjećanje na stradanja u Auschwitz Birkenauu. Primjerice, prije nekoliko mjeseci radili smo na obilježavanju 75. godišnjice raspuštanja koncentracionog logora. Ja sam čovjek zadužen za razvoj grada i zbog toga su me građani i birali, ali u isto vrijeme smo prinuđeni vraćati se u prošlost. Dakle, mir i ljudska prava su vrlo bitan segment organiziranja života u našem gradu", istakao je Chwierut.
Uskoro će drvo iz Sarajeva biti posađeno u Auschwitzu
Također, gradonačelnik Auschwitza je rekao kako je moguće povući paralelu između holokausta u Auschwitzu i genocida u Srebrenici. Ističe kako nikada ne gleda stradanja kroz brojke i statistike te podvlači kako je rat, tj. situacija kada čovjek krene na čovjeka, veliki poraz čovječanstva.
"Rat, ma kakav bio, uvijek sa sobom nosi tragediju i gubitak ljudskih života. Ono što povezuje Auschwitz i Srebrenicu jesu prvenstveno ljudi, a zatim i ljudska ludost te volja da se pojedinci i organizirane grupe vode za tom ludošću, da ubijaju i uništavaju. Stradanja i u Auschwitzu i u Srebrenici su primarno proistekla iz negativnih emocija koje su se kasnije pretvorile u bijes koji normalan ljudski um ne može pojmiti. Mi svi trebamo ići u pravcu da se to nikada i nikome ne ponovi, a posebno na ovo treba upozoravati mlađe generacije. Genocid u Srebrenici se desio 50 godina nakon holokausta u Auschwitzu, a da se na vrijeme upozoravalo i radilo na sprečavaju devijacija, možda do toga ne bi ni došlo. Da se na Srebrenicu upozoravalo, možda danas ne bi došlo do stradanja ljudi u Siriji", smatra Chwierut.
Ovaj gradonačenik je također kazao kako se danas Oświęcim razvija kako ekonomski, tako i infrastrukturalno, ali i kulturološki. Ipak, govori kako mu je poseban fokus na uspostavi mira i poštivanju ljudskih prava.
"Ja mogu govoriti satima o razvoju Oświęcima, jer se on razvija zaista dinamično. Tri riječi koje opisuju moj program rada su sjećanje, kultura i edukacija. O sjećanju sam već govorio, a na polju edukacije o holokaustu posebno se fokusiramo na mlade ljude, ali i na one koji dolaze iz Izraela i SAD-a, kako bi im govorili o tome kako da iz nemilih događaja iz historije izvuku pouku za suočavanje s budućnosti. Što se tiče kulture, ona je sredstvo preko kojeg najlakše možete doprijeti do ljudi i poslati im poruku. Mi radimo, naravno, da ta poruka bude pozitivna. Isto tako, mi smo dovodili i mnoge zvijezde kao što su Sting, Eric Clapton, Elton John, Scorpions, Queen koje prirodno možda i ne bi nastupale u Auschwitzu, ali su došle kako bi poslale simboličnu poruku", kazao nam je.
Janusz Chwierut zaključuje naš razgovor najavom projekta sadnje drveta iz Sarajeva u Auschwitzu, u kojem će učestvovati i Grad Sarajevo te gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, koje će biti zasađeno u aleji u blizini nekadašnjeg krematorija koncentracionog kampa. Na ovaj način će se stvoriti simbolična veza između Sarajeva i Auschwitza, tj. dva grada koja su imala burnu prošlost.
