BiH
601

Japanac Mitsutoshi doktorirao u Sarajevu: U BiH je loša administracija, a Bosanci nisu naviknuti na zemljotrese

Piše: M. S.
Daleki Japan je za većinu Bosanaca i Hercegovaca nepoznanica. Mala Bosna i Hercegovina isto tako za najveći broj Japanaca. Međutim, u BiH postoje i ljudi fascinirani japanskom kulturom, koji crtaju u anime stilu, uče japanski jezik i japanske borilačke vještine. Manje je poznato da i u Japanu postoje ljudi koji su zainteresovani za kulturu i običaje naše zemlje. Jedan od njih je i Mitsutoshi Inaba, koji u Sarajevu živi već duže od tri godine, a poseban interes mu je historija Bosne i Hercegovine.

Inaba je krajem juna ove godine uspješno odbranio svoju doktorsku disertaciju na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Za Bosnu i Hercegovinu je prvi put čuo u srednjoj školi, zbog ratnih dešavanja koja su medijsku pažnju dobijala i u Japanu. Međutim, ozbiljnije se za historiju BiH zainteresovao tokom dodiplomskog studija, kada je pronašao zanimljivu literaturu o historiji bosanskih muslimana. U isto vijeme je upoznao profesora Nobuhira Shibu koji je studirao u Jugoslaviji šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, a i dalje se bavi istraživanjem tema vezanih za ovo područje.

Ovaj profesor je Inabi postao mentor za rad na diplomskom studiju koji se bavio reformama u BiH u osmanskom vremenu. Nakon toga je Inaba postao zainteresovan za historiju BiH za vrijeme austrougarske vladavine, pogotovo za pitanje kako je ideja čovjeka funkcionirala u humanističkoj nauci u vezi s prodorom darvinizma. Interes za ovo pitanje u Japanu nije našao, a na kraju su mu članak o ovoj temi prihvatili na Institutu za istoriju u Sarajevu. Inaba kaže da ga je to potaknulo da upiše studije u Sarajevu.

"Došao sam do uvjerenja da je ambijent studiranja bolji u BiH nego u Japanu", kaže Inaba.

Jedna od najvećih prednosti studiranja u BiH je bila ta da su informacije neophodne za istraživanja bh. historije lako dostupne u bibliotekama i arhivima, a Inabi su na raspolaganju bili i ljudi koji su imali znanje o temama, ali i lokaciji mogućih resursa.

Neuslužni službenici

Inaba kaže da mu se sviđa život u Sarajevu koje je dosta drugačije od japanskog glavnog grada.

"Tiho, slobodno i jeftino živim za razliku od Tokija", kaže on.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba

Međutim, određeni aspekti bh. društva mu se ne dopadaju. Loša usluga zaposlenika različitih organizacija je na vrhu te liste. Spominje situaciju kada je na šalteru željezničke stanice tražio informaciju i dva različita službenika su mu rekla različite stvari. Osvrće se i na situaciju na šalterima kada službenici idu na pauze iako postoji veliki broj neusluženih klijenata, što se u Japanu ne bi moglo desiti.

"Općenito, u Japanu se kaže da je klijent bog", kaže on i dodaje da misli da postoji razlika u vezi s razumijevanjem riječi "usluga" te da će japanski službenici uslužiti klijenta bez obzira na to da li je to njihov posao.

Još jedan problem predstavljaju mu administrativne teškoće te se čudi sistemu ovjere kopiranih dokumenata.

Dolazeći iz Japana koji ima reputaciju zbog tačnosti vozova, Inaba kaže da mu se ne dopadaju kašnjenja sredstava javnog prijevoza, kao i općenito stanje u kojem se nalaze.

Sličnosti i razlike

Inaba kaže da postoji dosta razlika između njegove domovine i zemlje u kojoj trenutno boravi.

"Siguran sam da postoji najveća razlika kada je riječ o ishrani", kaže Inaba.

Ova razlika ogleda se najviše u tome što Bosanci i Hercegovci ne jedu sirovu hranu: sirovu ribu, jaja i meso.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba

Inaba kaže i da je jedna od razlika koje se dešavaju zbog geografske lokacije to da ljudi u BiH, za razliku od Japanaca, nisu naviknuti na zemljotrese.

Što se sličnosti tiče, Inaba kaže da ni u BiH ni u Japanu ne postoji povjerenje građana u ispravnu upotrebu novca od njihovih poreza.

Povratak u Japan

Inaba je bosanski jezik počeo učiti 2000. godine, kada je mogao čitati tekstove na ovom jeziku. Kaže da su oba jezika, i japanski i bosanski, manjinski, ali da govornik bosanskog može biti poliglota, jer u isto vrijeme govori i crnogorski, hrvatski i srpski.

Kaže da mu je drago što u BiH postoji interes za Japan i japanski jezik, napominjući da je interes za japansku kulturu postojao još i za vrijeme Austro-Ugarske. Kao primjer navodi prijevode japanskih pjesama koji su se pojavljivali u "Srpskoj riječi" 1911. godine te "Gajretu" 1913. godine i maskenbale 1907. i 1911. godine na kojima se nosila japanska nošnja.

"Nadam se da će se pojaviti istraživači historijskog odnosa BiH i Japana koji se služe i bosanskim i japanskim", kaže Inaba i dodaje da uz njih očekuje i povećanje broja bh. stručnjaka iz različitih oblasti japanske kulture.

Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba

Inaba će se krajem septembra, nakon tri godine i sedam mjeseci boravka u BiH, vratiti u Japan, jer nakon studija nije mogao pronaći posao koji bi ga ovdje zadržao. Kaže da mu je žao zbog toga te da bi volio da može ostati.

"Nadam se da ću se uskoro opet vratiti u BiH", kaže za kraj Inaba.