Dalje Ahić ističe da je svaka zloupotreba bilo koje religije ili vjere apsolutno neprihvatljiva. Kako je dodao, nesporno je da se radi o terorističkom činu, a istraga će utvrditi koji je bio motiv onih u Beču.
"Teroristički čin, bez obzira na domaće i međunarodno zakonodavstvo, mora imati nekoliko elemenata, jer za njega nema zvanične definicije, pa čak ni ove akademske. Onaj element koji mora postojati je neki segment političkog pritiska, odnosno, cilja u smislu da se na jedan određeni način država ili koncept demokratskog vladanja sruši. U tom smislu i ovi elementi koji su također bitni, prije svega nasilje, panika i strah, nažalost po čitavo društvo, u svijetu su ponovo zadovoljeni, kao i materijalne i nažalost ljudske žrtve. Ukoliko se utvrdi da je u Beču bio religijski motiv, koje koriste terorističke organizacije koje zloupotrebljavaju religiju i islam, onda možemo reći da su u ovom akademskom smislu zadovoljeni elementi da i ovi teroristički napadi u nizu dodatno uzdrmaju odnose između različitih religijskih zajednica, društava i država u cjelini", istakao je.
Ahić je kazao da je u ovom slučaju najbolje sačekati rezultate istrage o motivu napada, međutim, posebno je naglasio da se, bez obzira na sve, ne smije generalizirati, ali da se treba osuditi svaka zloupotreba bilo koje religije u smislu postizanja terorističkih ciljeva i političkog pritiska.
"To je u suštini glavna poruka na sva ova dešavanja. Najčešće se ta zloupotreba dešava s islamom i time se stvaraju različiti radikalizmi i dolazi do ogromnih problema i na lijevoj i desnoj strani kada se javlja jedna vrsta islamofobije i ksenofobije prema muslimanima. To sve ostalo dovodi do određenih drugih neshvatanja i religijskih pojava. Svaki teroristički čin je nedopustiv, a pogotovo onaj koji zloupotrebljava bilo koju religiju i u tom smislu želi promijeniti određeno stanje u društvu", dodao je.
Bitno je da se u ovakvim situacijama smanje tenzije, naveo je Ahić, ukazujući na to da se ne smiju generalizirati porijeklo i teritorija s koje dolaze teroristi.
"To se u prethodnim slučajevima dešavalo i tako se pravi jaz između dvije države i zajednice i u tom smislu prvenstveno politički lideri i vođe država moraju naći mogućnost i razumno uspostaviti normalne odnose i prihvatati drugačiju stranu i mišljenje. Terorizam se apsolutno mora osuditi, ali ne treba generalizovati i stvarati predrasude o pripadnicima istog naroda, religije ili stanovnicima područja s kojeg je terorista. Posebno to treba naglasiti u ovom novom slučaju da je prema informacijama napadač u Beču bio Albanac iz Sjeverne Makedonije i to se odmah veže za Balkan i time bi se to područje moglo etiketirati u smislu stvaranja islamofobnog pritiska na muslimane", pojasnio je Ahić.
S obzirom na to da su u proteklih nekoliko dana zabilježeni i teroristički napadi u Francuskoj, upravo je došlo do takve vrste etiketiranja jednog naroda, smatra Ahić.
"Svim ovim dešavanjima najviše se zapravo sigurnost dovodi u pitanje, jer svjedoci smo izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, pa evo i danas njemačke kancelarke Angele Merkel koja je prvi put izjavila da se treba boriti protiv 'islamističkog terorizma' i sada su te poruke otišle u svijet, a imaju težinu jer su ih izgovorili svjetski lideri", zaključio je Ahić.
