Intervju / Jasmin Imamović: Nisam tu da se udvaram, nego da zadovoljim prava građana Tuzle

Više je razloga, ali sada kada vidim kakvih protukandidata ima ponovo bih se kandidovao. Moram reći da nisam imao želju da se kandidujem u jednom periodu, ali SDP BiH je napravio ankete, uzeli su podatke nekoliko ljudi iz SDP-a Tuzla, gdje je bilo i moje ime, a ponudili su i nekoliko imena iz konkurentskih partija. Bila su bar po dva iz DF-a, SDA, SBB-a i tako dalje. Na bazi anketa koje su bile po jedna u martu, aprilu i maju, su zaključili da, ako ćemo nastaviti kontinuitet SDP-a u Tuzli i kontinuitet razvoja ovog grada, ja bih morao biti kandidat. Tada su me ljudi uvjerili da bih se morao kandidovati. Sam sam govorio da mi se čini da sam dugo tu, ali su mi dali primjere mnogih regija u Njemačkoj gdje su direktni izbori, a mandat traje sedam godina. Kao primjer su mi dali i Austriju gdje je mandat pet godina, a gradonačelnik Beča je na funkciji od 1996. godine. Ja se ne poredim s njim, ali kažem da bi grad Beč trebao biti uzor.

U evropskom, pa i američkom smislu 16 godina nije dugo, ali u nekom bh. smislu, gdje su nedavno nastali direktni izbori za načelnike i gradonačelnike, mnogima se čini da je tako. Također, čuo sam i još jednu informaciju koju sam provjerio i tačno je da su jedini gradovi u kojima ljevica od 1945. do danas nije izgubila Beč, Rijeka i Tuzla. Tada su mi rekli nemoj se ti povlačiti, pa da budeš kriv ako to ne ostane tako. Onda sam razgovarao i sa građanima. Jednom prilikom sam sreo građanina koji me upitao da li se povlačim i predajem Tuzlu "ovima". Sve su to razlozi koji su u meni učvrstili odluku da se još jednom kandidujem.

Koje su Vaše prednosti u odnosu na sve ostale kandidate?

Mene građani Tuzle dobro poznaju i sve o meni znaju. Tačno znaju moje vrline i mane, a o ostalim kandidatima, izuzev možda jednog, ne znaju apsolutno ništa. Druga prednost je ta da sam profesionalac u državnoj administraciji. Bio sam imovinsko-pravni referent i kao takav oborio sam još neoboreni rekord u broju riješenih najsloženijih imovinsko-pravnih predmeta. Da moje kolege čuju, 1.250 adaktiranih za 12 mjeseci. Pored toga što sam htio oboriti rekord, htio sam pisati knjigu te mi je taj broj trebao kako bih zadovoljio metodu eksperimenta. O tome imam tri knjige i 17 radova. Dakle, imam znanje o vođenju grada.

Također, bio sam u dvije službe, imovinsko-pravnoj, a zatim geodetskoj. Bio sam i pomoćnik međuopćinskog javnog pravobranioca za Tuzlu i još 20 općina sjeveroistočne Bosne, što je jedno veoma veliko i važno iskustvo. Bio sam i sekretar Općine, a što je isto veoma važno i veliko iskustvo. Otkako radim u administraciji promijenilo se pet-šest načelnika i mogao sam vidjeti šta je dobro, a šta ne. Prvi sam Bosanac koji je držao predavanje na Harvard Kennedy School baš o tome kako se može preporoditi jedan grad, o čemu imam znanje. U konačnici, sigurno je da iza sebe imam znanje, iskustvo i rezultate.

Zamislite Tuzlu 2002. godine i usporedite je sa ovom danas i vidjet ćete da je ovo preporođen grad. Kada smo radili Strategiju razvoja za period od 2003. do 2015. niko živ nije vjerovao da će se to sve moći realizirati. Govorili su mi da je preambiciozna, ali mi smo do 2012. realizirali više od 90 posto te smo pristupili izradi i donošenju Strategije razvoja Tuzle do 2026. godine. Ko je mogao vjerovati i da ćemo ukinuti redukciju vode nakon 70 godina. Kada ovo spomenem, mnogi kažu: "dobro, ali to je bilo 2006. godine", ne to traje i danas jer je u pitanju sistem koji se mora održavati. Na primjer, mi sada slavimo 10 godina bez redukcija, a Sarajevo ih ima i danas iako je u tom gradu sav novac Federacije BiH. Mi već sada imamo osiguran novac za dugoročno vodosnabdijevanje Tuzle do 2035. godine, a za ta sredstva od švicarske, njemačke i austrijske vlade i njihovih banaka u vrlo oštrim kriterijima samo Tuzla i Zenica su se uspjele izboriti.

Ko još u BiH ima sve kolektivne objekte na centralnom grijanju, a odavno smo počeli i toplifikaciju individualnih? Vi ste vidjeli i da smo imali klizišta, ali ne i poplave, jer smo na regulaciji vodotoka za desetak godina uradili više nego oni prije za 50. Pa 250 kilometara cesta u 40 mjesnih zajednica, preko 300 kilometara ulične rasvjete. Zaustavljeno je tonjenje koje je trajalo 122 godine. Sve su to iz ugla 2002. bile nemoguće stvari. Stvoreni su uslovi za gradnju 1,5 miliona metara kvadratnih što stambenog, što poslovnog prostora i već smo skoro pa blizu cilja. Ljeti smo ostvareni i Tuzla sigurno predstavlja najljepši i za život najudobniji grad u BiH u periodu od maja do konca oktobra.

Mnoga najgora mjesta iz 2002. postala su najbolja. Primjer su vam historijska jezgra i kompleks Slana Banja, a posebno močvara i divlja deponija koja je bila na mjestu gdje se sad nalaze slana jezera. Mi smo od njih napravili najljepša mjesta u BiH, a onda ih spojili sa dva mosta, prvo bijelim mostom 2012. koji je za automobile i pješake i evo sad završavamo panonski most samo za pješake. Mi sada imamo najljepše carstvo pješaka u BiH koje nam je posebno potrebno jer imamo ozbiljne namjere dalje razvijati turizam kao privrednu granu koja ima najprogresivniji razvoj i to je veoma velika prilika. Sve nabrojano su moje prednosti i moja snaga.

Prednost imam i u povjerenju građana. Kanton je nama 2001. privatizirao svu imovinu grada kao i imovinu kojom upravljaju javna komunalna preduzeća. To je imovina vrijedna 900 miliona maraka i sve su te firme bile skoro ili čak bankrotirale. Moj tim i ja smo tužili, 12 godina smo se borili i vratili imovinu. Kanton opet ima zakonske uslove da nam to privatizira ukoliko se s tim gradonačelnik i većina u vijeću slože. Jasno je da, ako smo moj tim, ja i SDP to poništili, nikada nećemo dopustiti privatizaciju. Jasno je da se nama u tom pogledu može najviše vjerovati. Ta imovina je sada uvećana na 1,5 milijardi KM jer je povećana vrijednost vodovoda i grijanja, a dodali smo i nove vrijednosti kao što su Pannonica, BIT Centar, Mejdan, Dom mladih... i svi oni su osnova razvoja i budućnosti Tuzle.

U onome šta smo moj tim i ja dosad uradili, u onome što sad radimo, ali i u onome što ćemo uraditi i što su osnovni elementi našeg programa, pod jedan je da sačuvamo imovinu od privatizacije i to niko ne može osim nas. Na osnovu te imovine mi možemo dalje razvijati grad, razvijati komunalnu privredu i poboljšavati komunalnu uslugu. Mi hoćemo tu uslugu dalje usavršavati, što dokazujem primjerom vodovoda. Već smo ušli u projekat dugoročnog vodosnabdijevanja Tuzle do 2035. godine. Dobili smo kvalitetna sredstva u iznosu od 26 miliona, od čega je više od 50 posto grant, poklon, a ostali dio je kredit sa kamatom do jedan posto, dvije godine grejs period i deset godina za vraćanje, što nije problem našem vodovodnom preduzeću.

Ovi će nam to opet privatizirati, pogotovo ako na mjesto gradonačelnika dođe kantonalna i federalna marioneta i sluga Bege Gutića, Mirsada Kukića i Fahrudina Radončića. On pred njima mirno stoji. Međutim, ja ni pred kim mirno ne stojim, osim pred ustavom, zakonom i građanima Tuzle. Nema privatizacije dok sam ja ovdje i dok imamo većinu SDP-a.

Koji su ključni projekti koje biste realizirali u naredne četiri godine?

Mi nastavljamo ekspanziju gradnje. Donijeli smo novi prostorni i niz regulacionih planova. Već sada se čeka na gradnju jednog ogromnog objekta u naselju Stupine, gradit će se na Trgu Slobode, kod skvera, u ulici VI bosanske brigade, na Slatini... Kod nas je za gradnju jedne zgrade vezano 50 malih i srednjih preduzeća te na takav način održavamo dvije hiljade postojećih radnika koji su u vezi s gradnjom. Također, stvaramo i uvjete ako dođe do većeg zamaha gradnje za povećanje tog broja zaposlenih.

S obzirom na to da je ove godine krenulo povećanje broja zaposlenih, mi ćemo ići ususret tome. Ide reorganizacija u smislu podmlađivanja i u smislu formiranja posebnog odjela koji će biti na raspolaganju poduzetniku, odnosno investitoru. Želimo biti bolji servis i građanima i poduzetnicima. Već smo postigli nivo da je kvalitet života najbolji od maja do konca oktobra, što dokazujem činjenicom da u Tuzlu dolaze ljudi iz cijele Evrope kako bi proveli vikend ili godišnji odmor. Nama su slana jezera privukla investiciju od 100 miliona eura, a to je hotel Mellain. Imamo i nekoliko projekata u izradi, kao što je veliki objekat Binga koji se završava početkom novembra i tu ćemo imati multikina, kuglane, dućane sa brendiranom robom te samoposlugu. Tu je i zoo park koji je u završnici. Sve ovo predstavlja napredak, ali mi moramo raditi na poboljšanju kvaliteta života zimi. To nam najviše ugrožava nedostatak sadržaja.

Nama veliki problem u zimskom periodu predstavlja ekološko zagađenje. Termoelektrana Tuzla godišnje spali tri miliona tona uglja, a domaćinstva 250.000 tona. Nama je strateški cilj izgradnja bloka sedam i ako se u tome uspije doći će do prestanka ekološkog zagađenja. Mi na osnovu podstrategija imamo toplifikaciju individualnih objekata koji su u našem programu, a za one koji se ne isplate toplificirati jednim ekološkim fondom omogućili bismo skidanje kamata prilikom dizanja kredita u oblasti zgradarstva za utopljavanje zgrade, eventualno kupovine peći na pelet i slično. Također, donosili bismo i zabrane korištenja uglja, posebno banovićkog jer ima najviše sumpora. Borba za čist zrak trajat će i povećanjem pješačkih zona, zelenim valom koji smo uveli, većim brojem kružnih tokova, daljnjim ozelenjavanjem... Nakon toga nastavljamo razvijati i naše najuspješnije projekte. Ono što je dobro treba dovesti do savršenstva te dalje širiti i uvećavati uz vječnu otvorenost za nove ideje. Mom timu i meni ideja ne nedostaje. Neki govore da su moje, odnosno naše ideje potrošene. Očigledno je riječ o ljudima koji ne znaju šta je ideja.

I ovdje se moram dotaknuti 2014. i 2015. godine koje su nas omele u realizaciji još nekih od projekata. Mi moramo završiti istočnu tribinu Gradskog stadiona Tušanj. Tender je u toku, ali se neko žalio za prvu fazu. To nam mora biti top prioritet, kao i izgradnja gradskog groblja. Ostali projekti podrazumijevaju širenje gradnje, jer kada gradite vi uljepšavate i ekonomski ojačavate Tuzlu. Potreban nam je i nastavak južne saobraćajnice, na potezu od džamije Kralja Abdullaha do Slavinovića, a trenutno nam je u toku i tender za izvođača radova na pješačkom mostu koji povezuje naselja Zlokovac i Stupine.

Najavili ste da je cilj lokalne vlasti u Tuzli u naredne četiri godine otvaranje minimalno četiri hiljade radnih mjesta. Na koji način to mislite ostvariti?

Politika zapošljavanja mladih se ogleda u BIT Centru. Mi smo mladim stručnjacima otvaranjem ovog tehnološkog parka omogućili da ostanu u Tuzli, nadmeću se na svjetskom tržištu znanja i zarađuju svjetske plate. Dosad smo stvorili uvjete za 500 radnih mjesta, a samo u ovoj godini omogućili smo njih 100. Ako smo ove godine stvorili 100, a mogli smo više da nas prostori nisu spriječili, siguran sam da će u naredne četiri godine samo naš tehnološki park stvoriti uvjete za hiljadu radnih mjesta. Mi smo dosad otvorili četiri zgrade, a već imam plan za širenje BIT Centra pet, šest i sedam. Već počinje i rekonstrukcija prostora za prvi centar za robotiku.

Također tu je i JP RPC Tuzla "Inkubator Lipnica", a već smo od premijera Federacije BiH Fadila Novalića zatražili da nam ustupi napušteni rudnik Bukinje kako bismo zaposlili između 500 i hiljadu radnika. Dakle, BIT Centar hiljadu, "Inkubator Lipnica" hiljadu te putem poticaja u poljoprivredi za četiri godine dvije hiljade (na godišnjem nivou po 500), i već smo došli do četiri hiljade. Stvaranjem uvjeta investitorima također bismo došli do dodatnog broja radnih mjesta. Za kratko vrijeme mi ćemo na bazi slanih jezera i naše strategije razvoja turizma zaposliti mnogo ljudi.

Kako komentarišete izjave da biste se nakon 16 godina obnašanja funkcije prvog čovjeka Tuzle trebali povući na kraju ovog mandata i prepustiti poziciju nekome drugom?

Kome drugom da prepustim? Nekome drugom ko nema blage veze sa životom i da upropasti sve? Nekome drugom ko je marioneta i ko stoji mirno kao vojnik kada ga nazovu Bego Gutić, Mirsad Kukić ili Fahrudin Radončić? Nekome ko nema nikakvog znanja o tome kako se vodi ovoliki grad u ovako složenoj situaciji? Mislim da nemam kome. Ovo dokazujem samo nekim imenima od mojih protukandidata. Mislim da bi bila katastrofa da mi dobijemo neku marionetu koja služu kantonu i federaciji, a ne građanima Tuzle, koji nema nikakve dokaze da je uradio nešto loše ili dobro. Prepuštanjem grada nekome ko je izrazito nekompetentan moglo bi se dogoditi da Tuzla krene nizbrdo i da se vrati tamo gdje je bila 2001. godine. To je nezamislivo, ali se može dogoditi.

Ukoliko Vam pripadne i naredni mandat, planirate li uvesti određene promjene na relaciji građani-gradonačelnik?

Ja sam naslijedio običaj koji sam smatrao feudalnim, a to je da kao neki feudalac primate građane. Pazite, primi se 50 ljudi za sat, pa šta vi možete iskomunicirati sa tolikim brojem ljudi? Napiše se cedulja i ona se pošalje u nadležnu službu. Pa to radi prijemna kancelarija. Ako se vratimo u 2005. ili 2006. godinu, mi smo imali službe raspoređene po raznim barakama i zgradama. Građani nisu ništa mogli naći, a sada im je sve na jednom mjestu. Imali smo malu šalter-salu, a red je znao biti ogroman. Sada ljudi poslove u novoj sali završavaju za dva do pet minuta. Moji saradnici i ja primimo dvije hiljade građana u jednom danu jer smo stvorili sistem. Ja građane primam svakodnevno, ali ne da mi neko dođe i kaže da mu trebaju rodni list ili neke stvari za koje ja nisam nadležan. Za mog mandata je nastala i Gradska kuća. Dan za prijem građana smatram demagogijom, jer će mi građanin doći za nešto i ja ću mu reći da nisam za to nadležan nego je neka od službi. Ja ne odlučujem ni o dobijanju dozvola, nego referent i šef službe prostornog uređenja, odnosno ne odlučuje ni on, nego zakon o prostornom uređenju. Prema tome, ta loša navika koja nije dala nikakve efekte jer nam je ostavila Tuzlu onakvom kakva je bila 2001. i 2002. godine treba da se mijenja. Ja nisam tu da se udvaram, nego da zadovoljim prava građana i to maksimalan broj koji može da se zadovolji.

S druge strane, ovo vaše pitanje je dobro, jer moj plan strategije razvoja podrazumijeva ekonomski održiv razvoj o kojem smo već govorili, kvalitet života također, a treće je vezano za uključenost građana. Greška koju smatram i svojom je ta što nismo dali veću moć i autonomiju mjesnim zajendicama. Smatram da su u pravu ovi koji sad u kampanji to kritikuju. Treba dati pravni subjektivitet mjesnim zajednicama, ali i još nešto što oni ne govore i ja ću to dodati - dati im ekonomsku i socijalnu funkciju u puno većoj mjeri nego što je to sada. Tvrdim da administracija koju ja vodim ima najveći stepen socijalne osjetljivosti u BiH, a dokaz tome je da mi iz budžeta putem pomoć ljudima koji pripadaju redu boračke populacije i nalaze se u stanju potrebe dajemo više nego kad saberete i pomnožite sa dva davanja svih 12 okolnih općina u Tuzlanskom kantonu. Prvi u BiH gradimo i socijalne stanove čega ste svjedoci, a već tri godine samo ovaj grad u cijeloj BiH, zahvaljujući švicarskom, gradskom i kantonalnom crvenom križu, Centru za socijalni rad te Domu zdravlja i Domu penzionera, realizuje projekat njege naših najstarijih sugrađana koji su u stanju bolesti i slabosti. Projekat sad širimo jer se za tri godine pokazao kao veoma dobar. Želimo da uvedemo i druge usluge za osobe kojima ne treba kućna njega, ali imaju problem samoće, kako obaviti kupovinu i slično.

Ako se osvrnete unazad 16 godina, koji je Vaš najveći uspjeh kao prvog čovjeka grada?

Mislim da najveći uspjeh predstavljaju slana jezera i ukidanje redukcija vode, ali na takav način da ove godine slavimo 10 godina bez redukcija. Mislim da bez ova dva najveća uspjeha ništa drugo ne bi moglo biti realizirano. Tim uspjesima je ravno da smo se moj tim i ja 12 godina uporno borili i poništili privatizaciju te vratili građanima Tuzle vrijednost od 900 miliona maraka s uvećavanjem na 1,5 milijardi KM. Postignuti su i potpuno novi pravci razvoja Tuzle, turizma i nove industrije, odnosno tehnološkog parka gdje sada dolazimo i do robotike.

Koja je Vaša poruka biračima, odnosno građanima Tuzle?

Moja poruka, kad govorim o SDP-u i sebi, je da dužina trajanja ne određuje kvalitet, jer vrijeme je najbolji sudija. Vrijeme kaže da najbolje vrijednosti traju i najduže opstaju. Lista SDP-a i ja kao kandidat za gradonačelnika smo se ponudili na ovim izborima jer nas građani znaju, provjereni smo i nama se može vjerovati. Za ove druge ja ne mogu garantovati, a za neke od njih mogu kazati mnogo više lošeg nego dobrog, ali ne bih zato htio koristiti prostor koji ste mi dali.