Jasmin Imamović za Klix.ba: Odluka o kandidaturi za gradonačelnika Tuzle u aprilu ili maju

Pomirenju među članstvom SDP-a u Tuzli, posebno na relaciji aktuelni gradonačelnik Jasmin Imamović – bivši gradonačelnik Selim Bešlagić, prethodio je niz sastanaka koji su organizovani u prisustvu predsjednika SDP-a Nermina Nikšića.

Iz brojnih rasprava je proisteklo da SDP mora nastaviti sa kontinuitetom razvoja Tuzle u jedinstvu i zajedništvu.

Imamović smatra da SDP skupa sa drugim lijevim partijama predstavlja najveći faktor integracije u BiH.

Kako kaže, koncept vlasti koji nudi SDP zapravo je najbolji za Tuzlu i budućnost njenih građana.

"Koncept čine tolerancija, talenat i tehnologija. Mislim da je garant tolerancije SDP. Sigurno je čuvar multikulturalnog bića BiH i najveći mogući čuvar multikulturalnog bića Tuzle. Bez ovoga sve propada. Mislim da je svakome jasno da je Tuzla doživjela preporod, istina, ranjen 2014. godine klizištima, poplavama i socijalnim nemirima, u prvih 15 godina 21. stoljeća“, ističe Imamović i dodaje da se najbolja razlika u Tuzli primijeti usporedbom 2011. i 2016. godine.

"Ja sam sada gradonačelnik, kandidat SDP-a na prošlim lokalnim izborima, a odabran sam od građana. Dobijao sam glasove od građana, ali i onih koji nisu glasali za SDP. Uz SDP su uvijek i one partije koje nemaju nacionalni predznak. Smatram da samo te partije koje nemaju nacionalni predznak, ali i SDP mogu garantovati dosadašnji način života i toleranciju bez koje nema ništa“, nastavlja Imamović.

Zaduženost Tuzle 2.609.284,57 KM

Tokom našeg razgovora Imamović se osvrnuo i na aktuelno stanje u Tuzli, posebno kada je u pitanju zaduženost grada.

Kako kaže, ukupna zaduženost za 2016. godinu iznosi 2.609.284,57 KM.

"Po kreditima to je 1,74 posto, a po garancijama koje smo dali, za zaduženja naših javnih preduzeća, koja upravljaju javnim dobrima 3,23 posto, što je ukupna zaduženost od 4,97 posto. Kada se ima u vidu da je 10 posto zakonom dozvoljeni maksimum, smatram da je zaduženost manje od pet posto primjerena. Osim toga u regionu (Srbija, Slovenija i Hrvatska) postoje gradovi koji su zaduženi preko 50 posto. Naš planirani budžet za 2016. godinu u iznosu od 52.506.598,00 KM sa ovim procentom zaduženosti, može se lako nositi u narednoj i narednim godinama“, naglašava Imamović.

Godina gradnje za Tuzlu

Prema njegovim riječima, 2016. predstavlja godinu gradnje za Tuzlu. Naime, u ovom gradu se očekuje realizacija projekata u vrijednosti od 15 miliona KM.

Fokus je stavljen prije svega na komunalnu infrastrukturu, odnosno rekonstrukciju gradskih ulica i trotoara koji su u zapuštenom stanju.

"Ne treba zaboraviti da smo mi izgubili dvije godine vremena te određenu sumu novca vezano za socijalne nemire i velika klizišta i poplave koje su nas zadesile u proteklom periodu. Sada pokušavamo to nadoknaditi. To je bio osnovni razlog za zaduženje od preko pet miliona KM. Ranije smo predviđeni novac za održavanje cesta potrošili za spašavanje ljudi od klizišta i poplava. U gradu se dogodila poprilična zapuštenost trotoara i ulica jer dvije godine nije rađeno“, pojašnjava Imamović.

Do kraja ove godine, između ostalog, se očekuje i realizacija prvog dijela projekta gradnje istočne tribine Gradskog stadiona Tušanj, zatim izgradnja mosta u tuzlanskom naselju Bulevar, ali i izgradnja biciklističke staze na potezu Sjenjak – hotel Tuzla.

Također, radit će se i na stvaranju uslova za izgradnju u narednoj godini.

Turističku ponudu upotpunit će i zoološki vrt

Turističku ponudu Tuzle, pored kompleksa Panonskih jezera, u naredna dva mjeseca će, kako otkriva za Klix.ba Imamović, upotpuniti i savremeni zoološki vrt.

Za realizaciju ovog projekta zadužena je tuzlanska kompanija Bingo.

"Za ovaj projekat je također bilo potrebno u proteklom periodu stvoriti uslove za gradnju. U kompleksu zoo vrta je i farma koza, ali i jedna fabrika papira“, ističe sagovornik portala Klix.ba.

Novih 100 radnih mjesta za mlade

Na području Tuzle trenutno je u toku stvaranje uslova za otvaranje novih 100 radnih mjesta za osobe koje se bave informaciono-komunikacionim tehnologijama i robotikom.

Novi posao mladim osobama do kraja ove godine bit će omogućen kroz Biznis inovativni centar (BIT) u Tuzli.

"Od otvaranja BIT centra, u oktobru 2005. do danas, kreirano je više od 300 radnih mjesta, a više od 50 kompanija je koristilo usluge ovog tehnološkog parka. U toku je priprema pete zgrade BIT Centra i veliki prostor u zgradi Grafičara. U BIT centru ćemo, u ovoj godini, imati još 100 novih radnih mjesta“, kaže Imamović.

Suština BIT centra je da se firme nadmeću na tržištima znanja i uspješno pobjeđuju na tenderima u Norveškoj, Japanu i drugim zemljama.

"Mladi ljudi ne odlaze iz Tuzle kako bi postigli zaradu i pobijedili na svjetskim tržišnim utakmicama, oni sve to postižu iz Tuzle. Prema normativima, koje su utvrdili tehnološki parkovi sa prostora bivše Jugoslavije, nije sporno da je BIT centar najuspješniji tehnološki park na ovom prostoru. Zahvalnost za ovaj centar dugujemo norveškoj vladi i norveškim firmama 'Sintef' i 'Siva', sa kojima smo realizovali prve dvije faze projekta“, pojašnjava Imamović.

Nakon što se ovaj projekat pokazao uspješnim i samoodrživim Grad Tuzla ga je pretvorio u javno preduzeće.

Dobijamo djelić onoga što nam pripada

Kada je u pitanju naknada za ekološko obeštećenje od strane Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, Imamović smatra da Tuzla dobija djelić onoga što joj realno pripada.

"Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenim radom termoelektrana, određena je namjena sredstava, i mi taj zakon doslovno primjenjujemo. Smatram da su izdvajanja mala. Ovaj novac služi za ekološka obeštećenja, i primamo šest puta manje od gradova i općina kojima Elektroprivreda FBiH izdvaja za tek povremena plavljenja zemljišta radi stvaranja hidroakumulacija“, kaže Imamović i dodaje da iznos o kojem govori i koji je šest puta manji, vezan je za broj proizvedenih megavat sati.

"Za 11 mjeseci 2015. godine uplaćeno nam je 4.710.283,26 KM (planirani iznos je oko pet miliona KM, nedostaje uplata za decembar, op.a.). Sredstva se vode na posebnom računu budžeta grada, a finansiraju se projekti iz oblasti zaštite okoliša, energetske efikasnosti, izgradnje objekata komunalne infrastrukture, za poboljšanje zdravlja i kvalitete života te ekonomskog razvoja“, ističe Imamović.

Siti prirodnih nesreća i okolišnih šteta

Ideja o skladištenju plina na području Tuzle u nekoliko navrata bila je pokrenuta u proteklih 20 godina, a o ovoj temi posebno se počelo govoriti unazad mjesec dana.

Posljedično tome, prije nekoliko dana Gradsko vijeće Tuzla jednoglasno je prihvatilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u iskorištenim bušotinama soli na području ovog grada.

Naš sagovornik naglašava da je Tuzla sita prirodnih nesreća i ekoloških šteta.

Nekada su eksperti tvrdili da je hemijska industrija dobra za ekonomiju, ekologiju i kvalitet života, međutim, Imamović kaže da se pokazalo obrnuto.

"Nekada su eksperti govorili da je nekontrolisano izluživanje slanice ispod grada dobro za ekonomiju, ekologiju i kvalitet života, a to izluživanje, srušilo je zgrada i infrastrukture kao što je srušio zemljotres u Skoplju. Skoplje smo svi zajedno, u SFRJ, obnovili, a našu infrastrukturu, uništene stambene zgrade i privatne kuće, uništenu historijsku jezgru pa i historiju arhitekture obnavljamo samo mi u Tuzli“, kaže Imamović.

Da bi čitaoci, koji nisu iz Tuzle, razumjeli težinu problema, Imamović iznosi podatak da je Tuzla u centru grada potonula za 17 metara.

"Na mjestu gdje su danas slana jezera, postojala je četvrt sa zgradama, poput onih u Titovoj u Sarajevu. Sve to je nestalo. Ovaj veliki problem, istina, moj tim i ja pretvorili smo u prednost, realizacijom projekta Slana jezera. Složit će te se da je ta ideja ravna čudu, pa je čudo i trebalo da se desi, za preokret kakav smo napravili izgradnjom kompleksa slanih jezera“, pojašnjava Imamović, te dodaje da se trenutno u Tuzli dovršava i obnova ranije uništene historijske jezgre, dolazi se do razvoja trgovine, otvaraju se mala i srednja preduzeća te se poboljšava kvaliteta života građana.

"Život u Tuzli ljeti postaje ugodniji nego u drugim dijelovima BiH. Sada nam na to treba skladište plina, za koje ne vjerujemo da je bezbjedno, ne znamo da li će dijelovi tog skladišta biti korišteni za skladištenje otrovnih ili čak radioaktivnih otpada i materijala. Da li treba da opet povjerujemo studiji eksperata i ponovimo greške iz prošlosti. Imamo pravo da kažemo da ili ne. Drugi puta, potpuno jedinstveni, kažemo ne“, zaključuje u razgovoru za Klix.ba Imamović.