Javni servis je uvijek bio simbol države, da li je BHRT sada postao dio političkog projekta?

Finska, Švedska, Nizozemska i Francuska - svi imaju svoj javni servis koji je posljednja brana pred dominacijom komercijalnih medija koji gledaju samo profit i ono što, možda oni, smatraju da interesuje ljude.

Prema riječima našeg sagovornika Bore Kontića, dugogodišnjeg novinara i direktora Mediacentra Sarajevo, "javni servisi su stoga posljednje uporište za normalnog čovjeka - da čuje neku informaciju, da pogleda neki dokumentarac, da pogleda neke normalne ljude".

Sa druge strane, Kontić, kaže da BiH više nema onakav javni servis kakav je imala prije i da je program sve više pretvoren u političke projekte.

"Za razliku od nekada prije, mi sada više nemamo javni servis, nego imamo tri elementa javnog servisa. Mi smo nekada imali javni servis koji je imao tri programa (tek je počeo da se razvija taj treći). Imate sada hrvatski primjer koji ima četiri programa, a mi imamo u suštini tri verzije jednog, gdje na primjer sva tri u isto vrijeme emituju vijesti. Umjesto da bude komplementarno - pa jedan se bavi vijestima, jedan dokumentarcima, treći zabavom. Ali, nemamo to", kaže Kontić i dodaje,

"To su nesretne kombinacije koje je politika uvela da budu takve. Svako od njih treba u jednom malom programu da smjesti sve. Prema tome, naša je nesreća što su to javni servisi koji su pretvoreni u političke projekte, a ne ono što treba da budu, dakle okrenuti javnosti, i manjinama i većinama, i rizičnim grupama i alternativnim grupama i tako dalje", smatra on.

Vratiti građanima povjerenje u BHRT

Obzirom na jako nezahvalan položaj u kojem se BHRT nalazi, neophodno je poduzeti određene i korake i, prije svega, vratiti građanima povjerenje u javni servis.

Kontić smatra da je jedino rješenje ovog problema novinarstvo u pravom smislu te riječi - profesionalno, objektivno i pravovremeno.

"Sad se odjednom osjeća potreba da ljudi hoće da čuju neku normalnu, tačnu, preciznu informaciju tako da je to šansa za javni servis sa nekim dobrim programom, profesionalnim, da ljudi počnu to da gledaju. Mislim da se osjeća potreba - ljudi govore koliko je poplava fake newsa negativna i kažu da osjećaju potrebu - da je sad šansa za profesionalno novinarstvo. U poplavi ovog ludila, neko ko je normalan, profesionalan, dobar, bi imao šansu da nešto uradi", podvlači Kontić.

Ukoliko se desi najcrnji scenarij, odnosno da BiH ostane bez javnog servisa, za koji se sa sigurnošću može reći da je zaštitni znak ratnog izvještavanja, država će biti, medijski posmatrano, u velikom problemu.

"Taj javni servis (op.a. BHRT) je toliko izdriblan od rata, otkako se završio rat, od '95. je toliko prošao. Ali objektivno, ako Bosna i Hercegovina izgubi javni servis, mi ćemo u medijskom smislu stvarno biti u velikom problemu. To je medijska kuća koja emituje sadržaje o bh. gradovima, o historiji, o znamenitim ljudima, snimljene i pohranjene za arhivu. Javni servis služi, između ostalog, da zabilježi i sačuva kulturno blago države, da čuva arhivsku građu, iz književnosti, iz likovne kulture, iz sporta, iz umjetnosti. Ta arhiva javnih servisa je zapravo arhiva BiH i u tome je vrijednost javnog servisa", zaključuje Kontić.

Evropska unija vjeruje da postoji snažna potreba za nezavisnim i finansijskim stabilnim javnim servisom u BiH, te se nadaju da će nadležni shvatiti važnost i ulogu javnih servisa i pronaći način da riješe nagomilane probleme.