Je li Čović "izgurao" svoj inat za Južnu interkonekciju i šta znači rekonstrukcija BH Gasa
Uz zakon su usvojena i dva zaključka koji podrazumijeva restrukturiranje kompanije BH Gas, koja će voditi projekat Južne interkonekcije.
Prvi zaključak: Vlada Federacije BiH i BH Gas d.o.o. Sarajevo trebaju u roku od 30 dana započeti proces restrukturiranja kompanije s ciljem uspješne realizacije projekta Južna interkonekcija. Reforma uključuje izmjene upravnih i nadzornih struktura, te definiranje sjedišta za potrebne terenske urede kroz izmjene statuta i drugih relevantnih dokumenata.
Drugi zaključak: Dubinska analiza poslovanja: Predviđena je analiza poslovanja BH Gasa uz uvažavanje nalaza i preporuka Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH.
HDZ i lider te stranke Dragan Čović je dugo insistirao da projekat Južne interkonekcije ne treba voditi BH Gas, već je potrebno formirati novo preduzeće sa sjedištem u Mostaru. Čini se da je kompromis pronađen kroz usvojene zaključke, koji će značiti restrukturiranje BH Gasa i to na način predviđen u gorenavedenim zaključcima.
No, pitanje je koliko je ovdje riječ o kompromisu, a koliko je Čović dobio što je i tražio. Restrukturiranjem BH Gasa HDZ i druge stranke s hrvatskim predznakom bi trebali dobiti člana Upravnog odbora, dva člana Nadzornog odbora uz napomenu da će se i u Mostaru otvoriti kancelarija s predstavnikom uprave. Sjednica Nadzornog odbora BH Gasa bi trebala biti održana u ponedjeljak.
Postavlja se pitanje da li će sve što se tiče projekta Južne interkonekcije restrukturiranjem BH Gasa, voditi odjeljak iz Mostara?
Prema ovom scenariju iz političkog ugla, ne umanjujući značaj i važnost ovog projekta za građane BiH, zadovoljan može biti lider HDZ-a Dragan Čović. Zašto? Prije svega ostao je ustrajan i nije pristao da glasa za zakon bez njegovih uslova. U očima svojih birača Čović je ostao principijelan, a tokom glasanja za sam zakon uspio je čak odvratiti i druge stranke sa hrvatskim predznakom da ne daju glas "za", jer su uglavnom ostali suzdržani. I sada ostaje da se vidi kako će i HDZ i ostale stranke s hrvatskim predznakom glasati u Domu naroda i da li će povući pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa?
Tim pritiskom je natjerao stranke sa sjedištem u Sarajevu da skoro konsenzusno izglasaju zaključke, koji će značiti promjene u upravljačkim strukturama BH Gasa. A da će vrlo brzo doći do tih promjena nagovijestio je na jučerašnjem sastanku američki ambasador Michael Murphy sa premijerom FBiH Nerminom Nikšićem.
Čović je suštinski tražio maksimum, odnosno formiranje posebnog preduzeća za projekat Južne interkonekcije. Protiv toga su bili i iz Ambasade SAD-a, koji su više puta naglašavali da je BH Gas kompanija koja je profesionalna i sposobna da vodi taj projekat. Čović na kraju nije dobio i vjerovatno neće dobiti posebnu kompaniju, ali bi restrukturiranjem BH Gasa mogao dobiti skoro sve što je tražio, naročito ako odjeljenje BH Gasa u Mostaru bude to koje će voditi projekat Južne interkonekcije.
"Danas sam imao produktivan sastanak s premijerom FBiH Nikšićem kako bismo razgovarali o planovima Vlade Federacije BiH (FBiH) da odobri ekspeditivno potrebne reforme BH Gasu kako bi se poboljšala njegova učinkovitost i osiguralo da bude kompanija koja služi i predstavlja sve stanovnike FBiH, u skladu sa skoro jednoglasnim zaključcima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH 12. decembra", istakao je ambasador Murphy.
Iz komentara američkog ambasadora, koji je kazao da BH Gas treba biti kompanija koja služi i predstavlja sve stanovnike FBiH nameće se nekoliko pitanja: Zbog čega se rad javne kompanije posmatra kroz prizmu etničkih okvira? Da li to znači da bez restrukturiranja BH Gas, provodeći projekat Južne interkonekcije ne bi predstavljao sve stanovnike FBiH i ne služi im? I u konačnici, da li to znači otvaranje pitanja restrukturiranja i nekih drugih javnih preduzeća po sličnom principu, kada neko pokaže nezadovoljstvo.
Podsjetimo, Elektroprivreda HZHB je prije nekoliko sedmica objavila zahvalnicu povodom 32 godine postojanja kazavši kako je to preduzeće "energija razvoja tamo gdje živi hrvatski narod". Inače, Elektroprivreda HZBH je javno preduzeće, u većinskom vlasništvu Vlade FBiH i to 90 posto vlasničkog udjela. Ostalih 10 posto je u vlasništvu investicijskih fondova, banaka i drugih pravnih i fizičkih lica.