Je li priča o ruskom malignom utjecaju u BiH prevaziđena? Kremlj je prebacio u brzinu više

U tom periodu stvara se mreža medijske platforme oko Sputnjika Srbija, koji je služio kao emiter servisnih i agencijskih vijest (nerijetko dezinformacija), a koje će se prenositi u manjim i lokalnim medijima.

Ovakva medijska platforma će dodatno evoluirati Telegram revolucijom, ali će u osnovi stvoriti regrutnu bazu proruski orijentiranih državljana Bosne i Hercegovine.

Dodatan izazov bilo je i faktično prisustvo ruskih zvaničnika u bh. medijima, a u prvom redu ruskog ambasadora u BiH. Koliko je kampanja sukobljavanja sa ruskim malignim utjecajem u BiH imala propusta, ukazuje i činjenica da je ruski ambasador Igor Kalabuhov na nekoliko medijskih platformi imao zapažene izjave kojima je direktno napadnut suverenitet BiH.

Neprijateljsko prisustvo Rusije u BiH

Nakon dolazaka Noćnih vukova, dobrovoljaca i veterana Wagnera koji povremeno borave u istočnobosanskim gradovima i Podrinju, u Bosni i Hercegovini odavno postoji rusko neprijateljsko prisustvo.

Zbog čega je značajno dekonstruisati narativ o ruskom malignom uticaju i zamijeniti ga ruskim neprijateljskim prisustvom? Prije svega, zbog stanja na terenu odnosno praksi koja pokazuje da je Ruska Federacija prebacila u brzinu više.

Rusija nema namjeru više da isključivo preko posrednika završava određene procese već samostalno ulazi u sigurnosnu i političku arenu BiH. U domenu ulazaka i prodora treba istaći i to da je u protekle dvije godine više od 10.000 ruskih državljana ušlo u BiH. Primjera radi, u ovom trenutku više stotina ruskih državljana rođenih u Čečeniji, luta Unsko-sanskim kantonom u pokušaju da se probiju preko Hrvatske u Evropsku uniju.

Među onima koji su ušli u BiH nalazi se i ime Alexandra Bezrukhovnyja, jednog od ruskih instruktora koji je održavao kurseve za planiranje demonstracija i upotrebe različitih instrumenata u istim sa državljanima BiH u okolini Banje Luke.

Između ostalog, zabilježeni su i dolasci ruskih državljana, a koji u preciznim intervalima dolaze u BiH, uglavnom putničkim agencijama koje su povezane sa beogradskim aerodromom. S druge strane na ukrajinskom ratištu zabilježene su i prve pogibije dobrovoljaca iz BiH čime je krug neprijateljskog prisustva u BiH zaokružen.

Na polju bitke za narativ od početka ukrajinsko-ruskog rata Rusija je prebacila ne za jednu već dvije brzine unaprijed. Formiranje ekspoziture Russia Today u Banjoj Luci teče svojim planom iako je prvobitno Sarajevo bilo zamišljeno kao lokacija ove ekspoziture.

Sigurnosna prijetnja - Telegram

S druge strane, za nove generacije koje su ciljna grupa, a koje nisu ovisne o tradicionalnim medijskim platformama kakve su Sputnjik i RT, formirana je Telegram platforma. U aprilu 2024. godine u Banjoj Luci je boravio vodeći ruski vojni bloger Mihail Zvinčuk.

Za Zvinčuka se smatra da stoji iza najpopularnijeg Telegram naloga Rybar, koji izvještava o ratovima širom svijeta pri čemu se ovaj nalog od drugih razdvaja kvalitetu infografika, mapa i insajderskih informacija o borbenim operacijama.

Zvinčuk je u Srbiji već proveo nekoliko seminara o korištenju svih mogućnosti Telegrama kao mreže koja omogućava slanje generičkih podataka, vijesti, informacija i dezinformacija u realnom vremenu. U ovom trenutku postoji nekoliko Telegram naloga koji se fokusiraju na prostor ex-yu regije sa potpisom proruskih i velikosrpskih sadržaja.

Zbog jednostavnosti poruke i fotografijama s mjesta događaja, ovi Telegram nalozi su vrlo često brži od konvencionalnih medija, a zbog politike Telegrama ne podliježu zakonskim i regulacijskim normama novinarstva. Kao takvi predstavljaju idealan instrument projekcije subverzivnih narativa širokoj grupi konzumenata, koji brzo usvajaju i dijele jedostavne i proste sadržaje.

Doktrina hibridnog ratovanja

Jedan od vodećih teoretičara hibridnog ratovanja Janis Bezins, direktor latvijskog Centra za sigurnosne i strateške studije; faze ruske hibridne politike podijelio je po fazama:

Prva faza: nevojno asimetrično ratovanje (obuhvata informacijske, moralne, psihološke, ideološke, diplomatske i ekonomske mjere kao dio plana za uspostavljanje povoljno političkog, ekonomskog i vojnog okruženja)

Druga faza: specijalne operacije koje imaju za cilj obmanuti vojno-politički vrh uz upotrebu medija, fingiranim „curenjem“ lažnih podataka o namjerama i planovima kao non – paper dokumenti

Treća faza: Zavaravanje i podmićivanje državnih službenika i donosioca odluka s ciljem napuštanja nacionalnih položaja

Četvrta faza: Destabilizirajuća propaganda koja izaziva nemir i nezadovoljstvo među populaciju uz detaširanje militantnih proruskih grupacija

Peta faza: Uspostava no-fly zone iznad zemlje koju se planira napasti uz upotrebu privatnih vojnih kompanija (Wagner, Alfa-B, Nochnye Volki)

Šesta faza: Početak vojne operacija uz dominantnu upotrebu subverzivnih akcija

Sedma faza: Masovna upotreba sredstava elektronskog ratovanja uz operacije zrakoplovstva koje imaju za cilj zastrašiti civilno stanovništvo

Osma faza: Slamanje preostalih džepova otpora

Uzimajući u obzir stanje na terenu i sagledavajući aktivnosti kojima svjedočimo, prema faznom pristupu Janisa Bezinsa, BiH je u trećoj fazi politike hibridnog (neprijateljskog) djelovanja. Prema tome svako istrajavanje na pristupu tumačenja ruskog uticaja u BiH ne samo da je neodgovarajuće već je i sigurnosno nedrživo. Rusi su tu, oko nas.