Je li vrijeme da Inzko primijeni Gregorianov model i obustavi plaće bh. parlamentarcima

Gregorian je za razliku od Valentina Inzka i u praksi bio svjestan štetnosti koja proizlazi zbog neusvajanja budžeta pa je tako u Odluci o privremenoj obustavi isplate plaća i svih naknada iz 2007. godine naveo da je "svjestan da će kašnjenje u usvajanju budžeta za 2008. godinu štetiti interesima građana Distrikta Brčko i da će blokirati i/ili odgoditi razne planove, projekte i procese".

"Izražavam nespremnost da dopustim da građani i institucije Distrikta Brčko pretrpe ikakvu štetu koja je prouzrokovana zajedničkim propustom da se pravovremeno usvoji budžeta za 2008. godinu", napisao je Gregorian u svojoj odluci koja je i danas dostupna na web stranici OHR-a.

Sličnu odluku donio je i 2009. godine kada je također naredio da se obustavi isplata plaća zastupnicima Brčko distrikta uključujući i tadašnjeg gradonačelnika u tehničkom mandatu. U saopćenju za javnost Gregorian je naveo da se isplate plaća i naknada zastupnika u Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine koje se isplaćuju iz budžeta Brčko distrikta odmah obustavljaju sve dok ne budu imenovani predsjednik Skupštine, zamjenik predsjednika Skupštine i gradonačelnik u skladu sa Statutom Brčko distrikta i Poslovnikom o radu Skupštine Brčko distrikta.

Kada se dogovorite, dobit ćete plaću

"Izbori za Skupštinu Brčko distrikta održani su 5. oktobra 2008. godine i na tim izborima zastupnici su dobili mandat da u prihvatljivom vremenskom roku konstituišu novu Skupštinu kako bi izabrali predsjednika Skupštine, zamjenika predsjednika Skupštine i gradonačelnika i da bi u skladu s konačnom odlukom i Statutom Brčko distrikta mogla da bude formirana održiva i zakonita vladajuća koalicija koja podržava Distrikt te bi time bili stvoreni uvjeti da bude formirana nova vlada koja bi služila interesima Distrikta i njegovih stanovnika", naveo je Gregorian u saopćenju za javnost koje je dostavio medijima 6. februara 2009. godine.

To znači da je Gregorian čekao samo četiri mjeseca nakon izbora da zabrani isplatu plaća zakonodavcima, jer političke stranke nisu uspjele postići dogovor i započeti proces formiranja vlasti. Ovakva odluka predstavnika međunarodne zajednice u današnje vrijeme, kada državna vlast nije formirana ni 13 mjeseci nakon izbora, zvuči nevjerovatno.

On je u odluci naveo da "izražava riješenost da ne prihvati da zastupnici Skupštine Distrikta izbjegavaju svoju odgovornost i krše osnovne propise iz Poslovnika o radu Skupštine Brčko Distrikta podrivajući time institucije Distrikta te na taj način dovodeći u opasnost ispunjenje Konačne odluke" te da je "odlučio da je neophodno zastupnike u Skupštini Brčko distrikta smatrati odgovornima što nisu odlučno postupali".

U oba slučaja, i 2007. i 2009. godine, političari u Brčko distriktu BiH uspjeli su u rekordnom vremenu postići dogovor i ispraviti sve devijacije zbog kojih je Gregorian odlučio da im obustavi isplatu plaća. Time je jasno demonstrirano da bosanskohercegovački političari najbolje funkcionišu kada se "udare po džepu", odnosno da su spremni pristati na dogovore onog momenta kada im se dirne u enormne plaće.

Danas ništa osim izražavanja zabrinutosti

O slabosti međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini danas dovoljno govori činjenica da je OHR tek nekoliko puta reagovao saopćenjima za javnost na opstruiranje rada državnog organa zakonodavne vlasti (Parlamentarne skupštine BiH) koje od decembra 2018. godine provodi SNSD, politička stranka na čijem čelu se nalazi Milorad Dodik. Osim saopćenja za javnost i izražavanja zabrinutosti, OHR ni na koji drugi način nije djelovao kako bi omogućio normalno funkcionisanje rada Parlamentarne skupštine BiH.

Pored izostanka reakcije OHR-a sociološki je još zanimljiviji nedostatak reakcije građana Bosne i Hercegovine iz čijih su džepova zastupnici i delegati u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH mjesečno naplatili čak i 7.677 KM za nerad. Naime, od decembra 2018. godine Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH koji ima 42 člana nije uspio održati nijednu redovnu sjednicu, dok je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji ima 15 članova, održao jednu redovnu sjednicu na kojoj je samo bivša šefica kabineta Nikole Špirića imenovana za sekretarku Doma naroda PSBiH.

Dakle, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine od izbora do danas nije usvojila nijedan zakonski akt kojim bi poboljšala život građana BiH. Šta više, zbog SNSD-ovog bojkota rada Parlamentarne skupštine BiH nije usvojen ni Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu, koji je na vrijeme izradilo Vijeće ministara BiH. Tako se naša zemlja našla u suludoj situaciji da Ministarstvo finansija i trezora BiH radi na pripremi budžeta za 2020. godinu iako nikada na snagu nije stupio ni budžet za 2019. godinu.

Sve ovo su razlozi zbog kojih se postavlja pitanje opravdanosti isplate plaća i ostalih naknada državnim parlamentarcima koje su građani BiH birali da u Parlamentarnoj skupštini BiH rade u javnom interesu, a ne da primaju plaću i ne rade ništa, pri tome koristeći status parlamentaraca za ostvarivanje dodatnih pogodnosti poput službenih putovanja (plaćenih iz džepova građana) na brojne destinacije i to sve s diplomatskim pasošima.

Trenutna situacija u Parlamentarnoj skupštini BiH znatno je gora od situacije u Brčko distriktu BiH 2007. i 2009. godine. Veliki je broj državnih zakonodavaca koji se u isto vrijeme nalazi i na pozicijama u izvršnoj vlasti, a pred BiH su također i veliki izazovi kada je riječ o EU i NATO putu, reformi pravosuđa i generalno socio-ekonomskim reformama. Mladi ljudi svoje nezadovoljstvo stanjem u zemlji, za koje direktnu odgovornost snose političari, već godinama izražavaju napuštanjem Bosne i Hercegovine.

Međutim, to pretjerano ne brine bosanskohercegovačke parlamentarce, jer se o pitanjima odlaska mladih iz naše zemlje više raspravlja u Kongresu SAD-a i Vijeću sigurnosti UN-a nego u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.