Jedan cilj i nekoliko zamki: Plan za jednostavnije sticanje političke kontrole nad CIK-om
Mandat je trenutno istekao jednom članu CIK-a, međutim partneri iz državne koalicije su jasno ukazali na potrebu promjene i drugih članova, jer su, kako se tvrdi, politički postavljeni.
No, osim izmjene članova CIK-a, planirana je i izmjena Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na biranje članova u tu instituciju, što je daleko opasnije od same promjene članova kojima je aktuelna vlast nezadovoljna.
S bivšim predsjednikom Izborne komisije BiH Vehidom Šehićem razgovarali smo o tome koje se zamke kriju u novim izmjenama zakona te šta je njihov cilj. On ističe da je riječ o postizanju apsolutne kontrole nad izborom članova CIK-a prilikom čega su kreatori sebi pojednostavili učvršćivanje veze između politike i CIK-a.
Šehić nam objašnjava da i u aktuelnom zakonu postoji mogućnost smjene određenog člana CIK-a, a da se razlozi za to nalaze u Izbornom zakonu i između ostalog, to može biti i nezadovoljstvo radom određenog člana. Upozorava da ne bi trebalo mijenjati kompletan CIK odjednom jer je i velikim stručnjacima potrebno neko vrijeme da se uhodaju i shvate šta im je posao.
"Član CIK-a se može promijeniti bez obzira na to što mu je mandat u toku. Za članove za koje se utvrdi da rade pod političkim pritiskom i da selektivno primjenjuju Izborni zakon, zakonom mogu biti smijenjeni. Međutim, moram naglasiti da ću uvijek biti protivnik toga da se kolektivno mijenja CIK, kao što ima tendencija, jer iz iskustva mogu reći da, bez obzira na to što sam bio pravnik, tužilac, advokat, trebalo je i meni vremena da savladam ono što piše u Izbornom zakonu jer je on dosta komplikovan, a važan je jer govori o demokratskim kapacitetima jedne države. CIK mora svake godine dostaviti izvještaj o svom radu i to se može procjenjivati da li je urađeno kvalitetno", kazao je.
Međutim, kako navodi, "sada je na sceni još više urušavanja vladavine prava i dovođenje građana u nejednakopravan položaj, što je princip na kojem političke stranke rade i koji postoji još od 1996.". Problem je što oni koji žele izmijeniti Izborni zakon, uporedo s postavljanjem cilja političke kontrole uprošćavaju i izbor članova CIK-a te ugrožavaju taj proces.
Izmjene Izbornog zakona BiH u dijelu izbora članova CIK-a
"Ovo što je predloženo je za mene neprihvatljivo i ne vidim razloga zašto oni to rade. S druge strane jeste ovaj sastav CIK-a, naročito novoizabrani članovi dočekani na nož, a određeni politički subjekti su čak negirali zakonitost provedenog postupka, a sve je urađeno prema odredbama Izbornog zakona BiH, ali je nezadovoljstvo kulminiralo time da su oni pod političkim utjecajem", kazao je.
Upoređujući aktuelni zakon i predložene izmjene, Šehić navodi da prema aktuelnom zakonu Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a,. koja je ad hoc i formira se 30 dana prije isteka mandata određenog člana, nove članove biraju predstavnici Parlamentarne skupštine BiH, ali i CIK-a i VSTV-a.
Prema novom zakonu bi u toj važnoj komisiji ostali samo državni zastupnici i delegati.
"U toj komisiji su, osim predstavnika zakonodavne vlasti, bili i dva člana CIK-a koje delegira ta institucija te tri člana sudske komisije koje delegira VSTV, obično iz reda sudija koji rade u upravnom postupku na predmetima po žalbama iz izbornog procesa. Ovdje su oni predvidjeli da bude tri člana iz Doma naroda i tri člana Predstavničkog doma pa se postavlja pitanje ko to od njih tako dobro zna Izborni zakon da može procijeniti koji kandidat zadovoljava sve kriterije da bude član CIK-a. Tako da je za mene to neprihvatljivo", naglasio je.
Druga izmjena se odnosi na to da i Dom naroda mora potvrditi nove članove CIK-a BiH, što nacionalni interes u toj instituciji podiže na viši nivo.
"Ne znam iz kojeg razloga se uvodi Dom naroda jer ovdje nema nacionalnog interesa. U izbornom procesu se ne može štititi nacionalni interes bilo kojeg naroda nego Izborni zakon BiH i aktivno i pasivno biračko pravo građana. Šta više, ukoliko dođe do planiranih izmjena, moglo bi se desiti i da nemamo na vrijeme izabrane članove jer tamo piše da ako se u roku ne izabere član, onda im se produžava mandat. Tako se može desiti da neki član CIK-a bude daleko duže od sedam godina koliko je trenutno mandat", pojašnjava Šehić, koji je stručnjak za izborni proces.
Treća problematična izmjena se odnosi na to ko može biti član CIK-a, prilikom čega je krug kandidata značajno proširen.
"Predloženo je i da stoji da za člana CIK-a se može imenovati neko sa visokom stručnom spremom i ona osoba koja ima izbornog iskustva. Sadašnji izborni zakon predviđa da to mora biti diplomirani pravnik ili stručnjak iz oblasti izbornog zakonodavstva jer ako govorimo samo o izbornom iskustvu, onda član CIK-a bi mogao biti i neko ko je jednom bio član biračkog odbora. S druge strane, pošto ne bi bilo više da mora biti diplomirani pravnik, ne potcjenjujem ničiju diplomu, ali neko ko ima diplomu šumarskog fakulteta koji je dva puta bio u biračkom odboru, može biti član. Mislim da to neće proći", kazao je.
Politički utjecaji u CIK-u BiH
Razgovarali smo i političkom utjecaju na članove CIK-a BiH prilikom čega je naveo da su upravo to glavni razlozi nove vlasti za smjenu određenih članova. On objašnjava da su stremnje za političkom kontrolom očekivane, ali da je na članovima CIK-a da se tome odupru.
"CIK govori o političkom utjecaju i pritisku koji se sada vrši nad njima. Ja govorim iz iskustva da je uvijek bilo političkog pritiska na rad CIK-a i to nije tako samo kod nas, ali je do članova da li će podleći određenom pritisku ili će kao jedini autoritet priznavati Izborni zakon... Do članova CIK-a je koliko će biti profesionalni i odgovorni i isključivo poštivati izborni zakon bez obzira ko ih je birao. Na njima je da se odupru tom utjecaju", kazao je on.
Naveo je i primjer iz SAD-a gdje je predsjednik Vrhovnog suda negativno komentarisao migrantsku politiku Donalda Trumpa kao neustavnu uprkos tome što ga je upravo on predložio.
"Znam da su preko nekih članova određeni politički subjekti uticali da se donese neka odluka koja nije u potpunosti u skladu sa Izbornim zakonom. Takva je situacija u mnogim institucijama i u mnogim zemljama", kazao je on.
Navodi da je izbor članova CIK-a oduvijek bio politički dogovor i da su "sve dosadašnje izmjene, koje su počele nekad 2005., bile pokušaji, koji su nekad i uspijevali da to bude u korist političkih subjekata, a ne građana".
"Izbor članova CIK-a je politički dogovor između stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu jer oni biraju i glasaju za kandidata. Znam da između sebe se dogovaraju o tome ko će ta osoba biti, vjerovatno jer u njega imaju povjerenje da će čuvati interese određene političke stranke, a ne birača", kazao je.
Protiv smjene članova CIK-a se bune trenutni opozicioni lideri u čije vrijeme vladavine su trenutni članovi CIK-a i izabrani. Nova vlast logično želi svoje ljude na tim pozicijama, međutim cijena koju planiraju platiti da bi to postigli, ugrožava integritet izbornog postupka i u velikoj mjeri obesmišljava stručnost kandidata.
