Jedanaesta godišnjica ratificiranja Okvirne konvencije o kontroli duhana WHO-a
Cilj Konvencije je zaštititi sadašnje i buduće generacije od razornih zdravstvenih, socijalnih, ekoloških i ekonomskih posljedica upotrebe duhana i izlaganja duhanskom dimu. Ovom ratifikacijom država je preuzela međunarodnu pravnu obavezu da efikasno zaštiti svoje stanovništvo od posljedica konzumiranja duhanskih proizvoda.
Iako je prošlo jedanaest godina od ratifikacije FCTC, zakoni u BiH još uvijek nisu usklađeni s ovom Konvencijom, a zastarjeli propisi u ovoj oblasti, u toku godine dana, dopuštaju gubitak hiljadu života naših građana. Dostupnost duhanskih proizvoda maloljetnicima, reklamiranje istih, ogromna izloženost pasivnom pušenju u zatvorenim javnim prostorima, samo su neki od problema koji proizlaze iz ovakve situacije. U BiH skoro 40 posto odrasle populacije puši, dok 70 posto djece svaki dan biva izloženo pasivnom pušenju, a više od 100.000 ljudi umrlo je od bolesti izazvanih pušenjem u posljednjih 11 godina.
“Frustracija je tim veća za nas koji smo učesnici procesa donošenja Zakona o kontroli duhana u BiH. Nakon pokušaja donošenja izmjena i dopuna Zakona koji nije prihvaćen na Parlamentu FBiH, usljedila je izrada novog Zakona o kontroli i ograničenoj potrošnji duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koji je prihvaćen od Vlade Federacije BiH, nakon čega je u 2018. poslan u parlamentarnu proceduru. U izradi ovog Zakona uloženo je puno znanja, truda i entuzijazma profesionalaca, ustanova i NVO, ujedinjenih u radu za opće dobro svih građana BiH. izjavila je Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH i federalna koordinatorica za kontrolu duhana.
Nažalost, ovaj Zakon je, dodaje, "na čekanju" već dvije godine, praćen širenjem dezinformacija i mitova o sukobu između javnog zdravlja i zdravlja ekonomije.
"U prvi plan se stavlja navodno ugrožavanje ekonomije ukoliko se smanji potrošnja duhana donošenjem ovog Zakona, a ne spominje se njegova zdravstvena i pravna suština, spriječavanje bolesti, patnje i smrti hiljada ljudi svake godine u BiH. S pravom se onda postavlja pitanje kolika je cijena ljudskog života i prava na zdravlje i može li bilo čiji interes biti iznad toga”, pita se Ramić-Čatak.
Bosna i Hercegovina se obvezala usvojiti i provoditi zakonodavstvo za spriječavanje i smanjenje konzumacije duhana kad je zemlja 2009. godine potpisala Okvirnu konvenciju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kontroli duhana.
"Uprkos ovoj međunarodnoj obvezi, BiH još nije uskladila svoje zakone s Konvencijom. Značaj i neophodnost harmonizacije BiH zakonodavstva sa FCTC", istakli su šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, ambasador Johann Sattler i Victor Olsavszky, šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Bosni i Hercegovini.
Oni su pozvali vlasti u BiH da hitno usvoje novo zakonodavstvo u oblasti kontrole duhana i ispune dugogodišnju preporuku EU koja se odnosi na usvajanje zakona na svim nivoima o zabrani pušenja na javnim mjestima u skladu s pravnom stečevinom EU, kao i da ratifikuju protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima i započenu s provedbom obje mjere.
"Istraživanje koje je rađeno prije nekoliko godina pokazalo je da jači set politika konzistentnih sa FCTC WHO-a provedenim u Bosni i Hercegovini može pomoći smanjenju prevalence pušenja za 25 posto u roku od 5 godina, 32 posto unutar 15 godina i čak do 38 posto u roku od 40 godina. Prema tome, moglo bi se spriječiti hiljade smrti i invaliditeta kako srednjoročno tako i dugoročno ako bi se usvojile i provodile sveobuhvatne politike suzbijanja duhana", kazao je Olsavszky.
One uključuju, ali ne ograničavaju, donošenje sveobuhvatne politike zabrane pušenja, snažna grafička upozorenja na ambalaži duhanskih proizvoda o utjecaju duhana na zdravlje, pružanje podrške prestanku pušenja i edukativne kampanje, kao i zabranu svih oblika reklamiranja, promocije i sponzorisanja duhana.
"Provođenje mjera kontrole duhana zahtjeva dobru koordinaciju, upornost i posvećenost. Zajedničkim djelovanjem kroz pravni okvir može se poboljšati život, zdravlje i dobrobit građana Bosne i Hercegovine. Gotovo 40 posto stanovništva BiH su aktivni pušači. Upotreba duhana i izloženost duhanskom dimu uzrokuju ozbiljne zdravstvene učinke, ali imaju i ekonomske, ekološke i socijalne posljedice. To pitanje javnog zdravlja je posebno važno sada, u vrijeme pandemije COVID-19. Stoga svi moramo biti svjesni da duhan predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju tisuća građana BiH", dodao je Olsavszky.
