Jedini kandidat s doktoratom i bogatim referencama najlošije ocijenjen na konkursu Univerziteta u Bihaću
U julu 2017. godine raspisan je konkurs za izbor članova Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću. Na konkurs se prijavilo osam kandidata od kojih je samo jedan imao akademsku titulu doktora nauka. Upravo je taj kandidat, prema nejasnim kriterijima Komisije za izbor i imenovanje Upravnog odbora Univerziteta, ocijenjen kao najlošiji.
Riječ je o Almiru Badnjeviću, jedinom doktoru nauka iz oblasti biomedicinskog inžinjeringa u našoj zemlji. Njegova biografija, u najkraćim crtama, izgleda ovako:
Osnovnu školu je završio u Bosanskoj Krupi kao učenik generacije, dok je srednju Elektrotehničku školu 2005. godine završio u Bihaću, također kao učenik generacije. Zvanje magistra elektrotehničkih nauka stekao je 2010. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te kao jedan od najboljih studenata generacije postaje dobitnik Zlatnog prstena Univerziteta u Sarajevu. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine je stekao zvanje doktora nauka.
Iste godine biva izabran u zvanje docenta iz oblasti bioinžinjeringa, elektronike i automatike na univerzitetima u Sarajevu i Bihaću. Radi kao šef Odsjeka za genetiku i bioinžinjering na Burch Univerzitetu u Sarajevu, docent je na Tehničkom fakultetu u Bihaću te stručnjak iz prakse na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Od 2010. do 2013. godine pohađao je više od 20 različitih specijalizacija iz oblasti medicinske elektronike, medicinskih uređaja i biomedicinskog inžinjeringa širom Evrope. Od 2013. do 2014. radi kao stručni saradnik Instituta za mjeriteljstvo BiH na izradi studije "Mjeriteljstvo u medicini". U martu 2014. godine pokreće Verlab, treći najopremljeniji laboratorij u Evropi za verifikaciju medicinske opreme, koji ujedno postaje imenovani laboratorij za usluge verifikacije medicinske opreme u BiH. Od 2014. osnivač je i predsjedavajući Društva za medicinski i biološki inžinjering u Bosni i Hercegovini, koje je punopravni predstavnik BiH u Međunarodnoj federaciji za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE). Od 2015. godine prvi put u BiH pokrenuo je najveću regionalnu konferenciju o medicinskom i biološkom inžinjeringu (CMBEBIH) s više od 700 učesnika iz 40 zemalja svijeta.
Badnjević je autor ili koautor više od 60 naučnih članaka objavljenih u poglavljima knjiga, naučnim i profesionalnim žurnalima te međunarodnim konferencijama. Autor je jedinstvene knjige koju je publikovao najveći svjetski izdavač Springer pod nazivom: "Inspection of Medical Devices", koja je univerzalni protokol za cijeli svijet o ovoj temi.
Član je IEEE tehničkog komiteta za kardiopulmonarne sisteme. Jedan je od direktora (Board Member) evropskog udruženja ESEM (Education of students in Engineering and Medicine). Od 2016. godine njegov CV je uvršten u američki Marquis Who's Who in the World, čime je postao jedan od tri posto najuspješnijih ljudi na svjetu.
No, ništa od navedenog nije mu bilo od pretjerane koristi prilikom izbora za članove Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću. Za Klix.ba Badnjević je objasnio šta se to u proteklom periodu dešavalo kada je riječ o ovom konkursu.
"Na prijedlog nekoliko prijatelja, prije godinu i po sam počeo raditi na Tehničkom fakultetu u Bihaću kao vanjski saradnik. U međuvremenu se okupila jedna grupa mlađih ljudi, među kojima sam bio i ja, koja se dobro uvezala i odlučila da zajedničkim snagama pomogne Univerzitetu u Bihaću. Organizovali smo nekoliko naučnih konferencija i uspjeli donijeti dva Erasmus projekta", govori Badnjević na početku razgovora za naš portal.
U međuvremenu je raspisan konkurs za Upravni odbor Univerziteta, a našeg sagovornika kolege su nagovarale da se prijavi.
"Na jednoj od tih konferencija pitao sam premijera kantona, dekana, rektora i ostale da li je uredu da se ja prijavim, jer nisam želio nikom smetati i kvariti bilo kakve odnose. Oni su mi rekli da imam njihovu punu podršku, da treba da se prijavim i da im je drago što sam uopće htio da sarađujem s bihaćkim univerzitetom. Nakon svega toga, isti ti ljudi formiraju komisiju koja izvrši ovakvo ocjenjivanje", objašnjava Badnjević.
On ističe da se u konkursu kao kriterij tražilo visoko obrazovanje.
"Tu je stajalo da ako bude više kandidata s, primjerice, doktoratom - gledat će se broj publikacija. Od svih prijavljenih kandidata samo sam ja imao doktorat. Na samom intervjuu, pak, izložio sam kompletan plan i program šta namjeravam raditi, a rekao sam im i da ću sav honorar preusmjeriti studentima kojima je potrebna finansijska podrška. Ipak, na konačnoj listi sam ocijenjen kao najslabiji kandidat", dodaje.
Ističe da je zbog očigledne nepravde odlučio javno reagovati.
"Ne želim više ni da radim kao saradnik na Tehničkom fakultetu u Bihaću te sam otkazao ugovor o radu s njima. Na kraju krajeva, tužit ću komisiju koja je to uradila, jer naprosto želim da znam koji su to bili kriteriji za ocjenjivanje. Tokom dana, čak me zvalo nekoliko kolega s Univerziteta u Sarajevu koji rade kao saradnici na Bihaćkom univerzitetu i također su mi rekli da će otkazati svoj angažman", kaže Badnjević.
On smatra da se ovakvim primjerima šalje "odlična" poruka mladim ljudima.
"Kada su me kolege nagovarale da se prijavim na konkurs govorili su mi da, ako se ja prijavim sa svojim referencama, nema šanse da će neka politika nešto progurati. Zajedno s njima, želio sam pokazati mladim ljudima da, ako imaš reference, ni politika te ne može sputati i da kao takav moraš biti prihvaćen. Međutim, nakon ovakvih primjera, zaista čovjeku bude jasno zašto se pola Unsko-sanskog kantona iselilo", kaže za kraj Badnjević.
Odgovor Univerziteta u Bihaću na pitanje koji su kriteriji Komisije prilikom rangiranja kandidata za članove Upravnog odbora i kako se desilo da kandidat koji jedini ima akademsku titulu doktora nauka i dobre naučne reference bude posljednje plasiran, još uvijek nismo dobili.
