Jesmo li spremni: Jedna od ruta migranata najvjerovatnije će ići i kroz BiH
Prema podacima kojim raspolaže Služba za poslove sa strancima zbog prekršenih propisa vezanih za Zakon o kretanju stranaca protiv sedam osoba izrečene su mjere protjerivanja i oni se trenutno nalaze u imigracionom centru dok se ne stvore uslovi za njihovo udaljavanje.
Od tih sedam, tri osobe su afro-azijskog porijekla i to iz Irana, Bangladeša i Sirije. Pored njih tu su i tri osobe iz Turske i jedna iz Srbije.
"Evidentno je da se na BiH još uvijek nije reflektovala situacija iz Srbije u vezi s problematikom neregularnih imigracijama, ali što ne znači da u narednom periodu neće se reflektovati ako bi se promijenile rute, s obzirom da je Mađarska napravila ogradu prema Srbiji", kazao je Kovač.
Dodao je da je za vjerovati da će s obzirom na polaznu osnovu i blizinu BiH sa Hrvatskom granicom, a koja je članica Evropske unije, jedna od ruta u narednom periodu biti i kroz BiH.
"Poseban će udar biti na BiH onog trenutka kada Hrvatska uđe u šengenski prostor", rekao je Kovač.
Prema trenutno raspoloživim podacima, najviše migranata i izbjeglica koji pređu teritorij Jugoistočne Evrope ima iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Palestine i Libije.
"To su migranti iz dijelova koji su zahvaćeni ratom, a situacija u Turskoj i Grčkoj ne ide u prilog daljem smirivanju stanja tako da je za očekivati da će u narednom periodu taj broj se i povećati", istakao je Kovač.
Služba za poslove sa strancima zajedno sa sigurnosnim agencijama vrši sigurnosne provjere onih koji dolaze na teritorij BiH.
"Za ona lica koja stižu iz viznog režima i prije izdavanja viza vrše se odgovarajuće provjere za spektar zemalja sa visokim imigracionim prilivom i zemalja u kojim je stanje rata", kazao je Kovač.
On je dodao da je u 2015. godine na osnovu prikupljenih saznanja evidentirano 11 osoba koje predstavljaju prijetnju sigurnosti BiH te da se pet njih nalazilo na teritoriji BiH.
"Oni su pronađeni i protiv njih su izrečene mjere protjerivanja. Udaljeni su i nemaju pravo ulaska u BiH. Ostalih šest osoba koja se nalaze van BiH također ne mogu ući u BiH", rekao je Kovač.
Istakao je da BiH u ovom trenutku kao i sve zemlje u regionu ne može odgovoriti na migracione izazove, te da je jedan od najvećih problema sa migrantima taj što većini njih nije poznat čak ni identitet s obzirom da nemaju pasoše i lične dokumente.
"Zemlja bez regionalne saradnje i podrške Evropske unije ne može odgovoriti adekvatno na problem migranata i to ne zbog svoje neodgovornosti nego zbog masovnosti i ozbiljnosti ovog problema", kazao je Kovač.
Kovač na bazi realiteta odgovara na pitanja koliko bi naša država mogla primiti migranata ističući kako imigracioni centar ima 120 mjesta dok azilantski centar raspolaže sa 300 mjesta.
"Ako bi došlo do povećanog priliva morali bi se naći neki novi azili, ali bi tada to postao problem države BiH koja bi se morala opredijeliti za rješavanje tog problema", zaključio je Kovač.
