Jesu li ratni huškači oni koji nabavljaju borbene avione ili oni koji ulažu u namjensku industriju
"Mi sigurno nećemo trošiti novac na kupovinu raketnih sistema i aviona i trošiti stotine miliona dolara i eura, ali ćemo zaokružiti našu namjensku proizvodnju. Radit ćemo pokretnu haubicu, pušku smo već napravili, radit ćemo dronove, zaokružit ćemo proizvodnju svih vrsta municije. Radit ćemo to za tržište, ali i za ne daj Bože", kazao je prije dva dana predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
To je bilo dovoljno da predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik poruči da Izetbegović šalje ratnohuškačke poruke.
S druge strane Srbija i Hrvatska troše stotine miliona eura na kupovinu borbenih aviona i na taj način indirektno šalju poruke koliko su vojno spremni i obučeni, to ne bude protumačeno kao ratno huškaštvo ili zveckanje oružja, već mudar državnički potez koji svakoj zemlji garantuje sigurnost, što u suštini i treba biti cilj svake države.
"Svako naoružavanje susjeda u BiH izaziva sjećanje na rat i na bližu prošlost. Zemlje koje imaju oružane snage trebaju generalno da se naoružavaju, da zanavljaju tehniku i opremu. Ipak, cijeli kontekst naoružavanja usložnjava regionalna nestabilnost. Zveckanje oružja između Rusije i SAD-a, rat u Siriji definitivno se odražavaju i na region Balkana. Ja ne volim što se o tome priča u kontekstu nesigurnosti ili ratnog huškaštva. Mi moramo težiti stabilnosti i što bržem putu ka NATO savezu", kazao je za Klix.ba Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Hrvatska je tako prije desetak dana zvanično dogovorila kupovinu borbenih aviona F16 koje će kupiti od Izraela. Avioni su stari i do 30 godina, a Hrvatska će za to platiti 500 miliona dolara. Konačna isporuka trebala bi biti završena do 2022. godine.
Čak je i Crna Gora od SAD-a naručila tri helikoptera, a prvi joj je već isporučen.
Istočni susjed BiH Srbija također nabavlja borbene avione i to ruske MiG-ove. Rusija je tako odlučila pokloniti Srbiji šest aviona MiG 29, ali će Srbija u tri faze modernizacije potrošiti i do 230 miliona eura.
"Shodno procjeni svih tih nestabilnosti i BiH naravno treba razmišljati o obnavljanju opreme i osavremenjavanje Oružanih snaga BiH. Situacija u BiH je dosta drugačija, ali ja vjerujem da ni Srbija ni Hrvatska nemaju nikakve loše namjere prema BiH kada je riječ o naoružavanju tih zemalja. BiH treba da prati trend regije, kako bi svi zajedno eventualno mogli da se odupremo nečemu što bi ugrozilo cijeli region", kazao je Korajlić.
BiH planira modernizaciju
Kontaktirali smo i Oružane snage BiH i pitali ih o naoružanju kojim raspolažu te planovima za budućnost.
"Informacije koje se odnose na vrste naoružanja kojima raspolažu OSBiH se nalaze u ustrojbenim i materijalnim knjigama i kao takve su klasificirane te se ne mogu objavljivati. Usvajanjem dokumenta 'Pregled odbrane' i 'Plana razvoja i modernizacije OSBiH 2017-2027' predviđena su kapitalna ulaganja i sektor odbrane koje bi u budućnosti bile interoperabilne s NATO snagama. Putem ovog plana stvorit će se bolje pretpostavke i unaprijediti kapaciteti i sposobnosti zapovjedništva i postrojbi za izvršavanje svih zadaća koji su utvrđeni Zakonom o odbrani BiH", kazali su nam iz Oružanih snaga BiH.
Bez aviona, samo oklopna vozila
Smanjenje broja vojnika i perspektivnih lokacija predviđeni su Pregledom odbrane, dokumentom koji predstavlja viziju Oružanih snaga BiH za idućih 10 godina. Tako se između ostalog podrazumijeva modernizacija vojske uz nabavku borbenih oklopnih vozila, helikoptera i brojne druge opreme.
Ipak, BiH ne planira poput susjeda ulaziti u projekt kupovine borbenih aviona.
Ratno zrakoplovstvo i Protivzračna odbrana Oružanih snaga BiH u operativnoj upotrebi nema mlazne avijacije. BiH ima tek 7 jurišnika JJ-Orao i jednog G-4 Super Galeba kao neperspektivnu imovinu. Današnju osnovu zrakoplovstva Oružanih snaga BiH predstavljaju transportni i višenamjenski helikopteri.
"BiH treba nabavljati moderne helikoptere i dronove, jeftiniji su i efikasniji", poručio je Korajlić.
Oružane snage BiH trenutno imaju 9.335 zaposlenih, od čega profesionalnih vojnih osoba 8.701 i 634 civilnih osoba. Po kategorijama OSBiH imaju 3.812 vojnika, 2.998 dočasnika, 1.883 časnika i osam generala. Ipak, neminovno je da će BiH u narednim godinama morati intenzivno modernizovati svoje oružane snage, što se kao i u slučaju susjeda može tumačiti samo kao neminovnost u cilju postizanja državne sigurnosti i spremnosti za djelovanje u slučaju potrebe.