Začarani krug
32

Jesu li strane intervencije u BiH gotove i ima li država snagu da se sama izbori s političkim odmetnicima

Piše: Semir Hambo
Sjedište OHR-a u Sarajevu (Foto: T. S./Klix.ba)
Sjedište OHR-a u Sarajevu (Foto: T. S./Klix.ba)
Svaka država kroz djelovanje svojih institucija pokazuje svoju snagu, svoj odgovor svemu onome što je ugrožava i što joj prijeti. Tako se očekuje i od Bosne i Hercegovine i njenih institucija na primjeru udara na ustavni poredak iz entiteta Republika Srpska (RS) kojeg predvode Milorad Dodik, predsjednik RS-a, premijer Radovan Višković i predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić.

Bosna i Hercegovina je već nekoliko sedmica na direktnom udaru poteza i politike rukovodstva RS-a. Dodik, Stevandić i Višković su na unutrašnjoj centralnoj potjernici, ali njihovo privođenje se čeka. EUFOR svakodnevno šalje poruke da je prisutan, objavljuju snimke intenzivnih vježbi, ali EUFOR neće hapsiti nikoga. Sve što se može očekivati od te misije je asistencija domaćim agencijama, koja se još čeka.

U međuvremenu dok traju procjene i iščekivanje reakcije države Dodik i dalje najavljuje vanustavne poteze prema državi, i pokušava stvoriti privid normalnosti svojim djelovanjem.

Pristup Evropske komisije

Nedavna posjeta generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gerta Jana Koopmana Sarajevu u velikoj mjeri oslikava generalni stav i pristup zvaničnog Brisela, odnosno Evropske komisije naspram aktuelnih dešavanja. Iako je Koopman naglašavao važnost rada na reformama kako bi BiH započela pregovore o članstvu u EU, i iako je svjestan političke klime i stanja koje je najviše kreirao Milorad Dodik, Koopman je prešutio imenovati krivce za aktuelno stanje, a što je još simptomatičnije prešutio je na stavove koje je iznio ministar finansija BiH Srđan Amidžić, nakon susreta s njim.

"Ono što se tiče evropskog puta nikada nije ni bio problem u Republici Srpskoj jer je i Plan rasta zakočen u kantonima sa bošnjačkom većinom, a reformski zakoni koji su predlagali ministri SNSD-a i HDZ-a usvojeni su u Parlamentarnoj skupštini BiH", rekao je ministar Amidžić, a Koopman je prešutio.

"Christian Schmidt je svojim djelovanjem napravio haos u BiH pa cijeli svijet u nevjerici gleda kako se vodi sudovanje i presuđivanje demokratski izabranom predsjedniku Republike Srpske i kako se prijeti novim progonima. Između ostalog nelegitimno djelovanje Christiana Schmidta praktično je zaustavilo kretanje BiH ka EU“, izjavio je ministar Amidžić, a Koopman također nije reagovao.

Da li se to ovaj visoki zvaničnik slaže s tvrdnjom SNSD-a da je Schmidt napravio haos, a ne Dodik? Kako Klix.ba saznaje Koopman je na sastancima u Sarajevu jasno dao doznanja da EUFOR neće hapsiti nikoga te da se domaće institucije trebaju pozabaviti tim problemom.

I u takvom stavu ne bi bilo ništa sporno da ta ista Evropska unija samo u posljednjih petnaest do osamnaest godina nije svojim popuštanjem Dodikovim zahtjevima direktno utjecala na kreiranje državnih institucija koje oslabljene i zbog čega je Dodik ohrabren da redovno ima nove zahtjeve, kojima mu se popušta.

Dakle, država i državne institucije trebaju voditi procese i apsolutno štititi ustavni poredak, ali se postavlja pitanje koliko se međunarodna zajednica postavlja korektno i u trenucima kada je država napadnuta očekuje da domaće institucije sve riješe. Iste one institucije koje u čijim reformama je EU popuštala Dodiku.

A popuštali su prvo 2007. kada su izvršili pritisak na tadašnjeg visokog predstavnika Miroslava Lajčaka da povuče svoje amandmane i donese tzv. autentično tumačenje. Dodiku je popustila i komesarka EU Catherine Ashton 2011. kada je pristala da se iz Suda i Tužilaštva BiH izbace strane sudije i tužioci.

Popustili su mu i 2019. godine u vezi Ustavnog suda BiH, kada su u 14 prioriteta uvrstili dvosmislenu formulaciju o rješavanju statusa stranih sudija kao uslov za provođenje odluka suda, čime su potkopali autoritet Ustavnog suda i ohrabrili njegove nasrtaje na taj sud. Na to se pristalo iako širom Evrope postoje države u kojima su strane sudije u Ustavnom sudu.

Također, postojao je i niz drugih detalja koje nisu usvojene, poput ideje da se smanji broj pripadnika Oružanih snaga ili da se državna imovina prepiše na entitete i tako dalje.

Država da preuzme, ali...

S druge strane 30 godina nakon rata sasvim je očekivano i legitimno razgovarati o tome da država samostalno djeluje i rješava svoje probleme. Na to je ukazao i ambasador Švicarske u BiH Gabriel Derighetti, koji je poručio da će međunarodna zajednica sve više prepuštati državi da sama donosi odluke.

"Održivu Bosnu i Hercegovinu može graditi samo Bosna i Hercegovina - njeni ljudi, institucije i lideri. Kao međunarodni partner, ostat ćemo uz njih i postupno se povlačiti kako bismo im omogućili da oblikuju vlastitu budućnost na svoj način", rekao je Derighetti.

No, ako se zna kako su stanje u BiH kreirali brojni predstavnici međunarodne zajednice, od EU do visokog predstavnika, onda se nameće pitanje da li upravo ta međunarodna zajednica treba riješiti sve što je sama kreirala i onda državi pustiti samostalno odlučivanje, a ne tražiti od države da u datim okolnostima sve sama završava kada su joj institucije u velikoj mjeri politički osakaćene.