Jevreji su posebno bogatstvo Tuzle: Narod koji je dao veliki doprinos gradu
Spomenik Suza nalazi se u tuzlanskom naselju Cipelići, tačno na mjestu nekadašnje željezničke stanice sa koje je na put bez povratka u Drugom svjetskom ratu poslano okvirnu 280 Jevreja. Njihove komšije pokušavali su ih sakriti na razne načine, ali, nažalost, bezuspješno.
Danas su Tuzlaci ukazali na njihovu čast, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Među okupljenima se našla i predsjednica Jevrejske općine u Tuzli Marina Rajner, a kako nam je kazala tokom Drugog svjetskog rata iz ovoga grada su otjerane 373 osobe, dok ih se vratilo svega 19.
"Najbrojniji koji su bili su iz porodice Alteraz i bilo ih je 24, a zatim tu je bila i porodica Finci sa 19 članova te Laufer sa njih 15. Polovina današnjih članova jevrejske općine su potomci preživjelih holokausta. Nakon toga žene su se udavale uglavnom za muslimane i mijenjale su imena te u konačnici i prezimena", ističe Rajner.
Jevrejska općina tuzlanske regije obuhvata Tuzlu, Puračić, Živinice i Brčko, a danas broji blizu 90 članova. U ranijim godinama ih je bilo znatno više. Određeni broj njih je preminuo usljed pandemije koronavirusa, dok su neki odselili iz BiH.
"Naše tri mlade porodice sa po četiri člana otišle su u zapadne zemlje gdje traže posao jer ga ovdje nisu mogli dobiti. Općenito, Jevreji u Tuzli žive kao i svi ostali, bez bilo kakve razlike", navodi Rajner.
Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić ističe da je genocid najveća tragedija i sramota ljudskog roda. Potcrtava da on nastaje govorom mržnje kojim se stvara pogodan ambijent za neželjene događaje kroz koje su prošli i Jevreji.
"Bili smo sigurni da nakon Drugog svjetskog rata više nećemo gledati takve neželjene događaje, ali smo bili ipak svjedoci genocida u Srebrenici. Nažalost, još uvijek nismo naučili toliko iz historije. Obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve holokausta želimo podsjetiti i dati poruku da se genocid, nepravda, ubistva nevinih ljudi, posebno djece, žena i bolesnih ne smije nikada više ponoviti", naglasio je Lugavić.
Na memorandumu Jevrejske općine Tuzla stoji da su prvi Jevreji u taj grad došli 1565. godine. Bili su to Sefardi koji su protjerani iz Španije. Nakon Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine dolazi do većeg naseljavanja Jevreja u Tuzli, i to prije svega Aškenaza.
U to vrijeme formirane su dvije jevrejske općine i dvije sinagoge, a groblje izgrađeno 1900. godine, bilo je i ostalo zajedničko. Jevrejsko groblje u Tuzli specifično je po tome što je i danas aktivno u smislu da se na njemu sahranjuju i Sefardi i Aškenazi, a njegova vrijednost je znatno veća zbog činjenice da je 2018. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.
Natpisi na spomenicima su izvedeni na bosanskom i njemačkom jeziku, a njih nekoliko zavređuje posebnu pažnju, s obzirom na graditeljske i umjetničke izvedbe.
Svoj prostor u kojem će se okupljati, Jevreji u Tuzli danas nemaju, jer je u Klosterskoj ulici u Drugom svjetskom ratu 1942. uništena i zapaljena druga Sinagoga, a koja je izgrađena 1902. godine. Međutim, prije nekoliko godina je na istom mjestu izgrađen memorijal, na kojem su danas položeni vijenci i cvijeće.
