Jimmy Carter i posjeta BiH 1994. godine: Od Karadžića dobio gusle, iz Bijele kuće velike kritike
Upravo je i te 1994. godine Carter stigao i u Bosnu i Hercegovinu, a njegova posjeta obilježena je i brojnim kontroverzama.
Sredinom decembra, predsjednik Carter dobio je poziv od ratnog zločinca Radovana Karadžića da posjeti Bosnu i Hercegovinu.
Nakon opsežnih razgovora sa zvaničnicima Bijele kuće i UN-a, bivši predsjednik Carter tražio je odobrenje predsjednika Clintona za putovanje u Bosnu i Hercegovinu. Njegovo putovanje je odobreno, a Clintonova administracija je dogovorila da se delegacija Carter centra preveze vojnim avionom iz Njemačke u Zagreb, a zatim avionom UN-a u Sarajevo.
Prije dolaska u BiH, Carter je u Zagrebu održao razgovore s Tuđmanom, šefovima UNPROFOR-a, a i specijalnim predstavnikom UN-a u tadašnjoj Kontakt grupi.
Tokom 19. decembra 1994. godine Carter se na Palama sastao s Karadžićem, a koji mu je tom prilikom poklonio gusle.
"Nagovorio je Karadžića da prihvati plan Kontakt grupe i prekid vatre. U Sarajevu se 20. decembra 1994. potom sastao i sa članovima Predsjedništva BiH. Tokom 1995. Karadžić je pisao nekoliko pisama Carteru bezuspješno ga pokušavajući nagovoriti na novu posjetu Palama. Carter se nikada nije vratio u BiH, a Karadžić je ostao u iluziji da ga je on mogao spasiti 'samo da američka Vlada i Kontakt grupa nisu intervenirali da ga odgovore od putovanja u BiH'", piše Historiografija.ba.
Kako je o Carterovoj posjeti pisao New York Times
O tadašnjoj Carterovoj posjeti Bosni i Hercegovini pisao je i New York Times, a u članku iz 1994. godine navedeno je kako je Carter poručio kako su u SAD-u pogrešno razumjeli Srbe u BiH te da je potrebno nastaviti priču o provedbi mirovnog plana Kontakt grupe u kojem bi 51 posto teritorije pripalo tzv. Hrvatsko-bošnjačkoj federaciji, a 49 posto snagama koje je kontrolirao Karadžić.
"Plan, koji je pripremilo pet nacija poznatih kao 'Kontakt grupa' - Sjedinjene Američke Države, Rusija, Francuska, Njemačka i Britanija - prvobitno je predstavljen na principu 'uzmi ili ostavi' i prihvaćen je u julu od strane bosanske vlada. Sastoji se od karte koja nudi 51 posto Bosne muslimansko-hrvatskoj federaciji i 49 posto Srbima, koji bi se morali odreći oko trećine onoga što trenutno imaju", piše NYT.
Carter, koji je tokom ovog putovanja bio u redovnom kontaktu sa Washingtonom, rekao je da je obavijestio Bijelu kuću o svom dogovoru sa Srbima, a zatim pročitao izjavu u kojoj se kaže:
"Slažemo se da ćemo, dok je prekid neprijateljstava na snazi, pregovarati o potpunom mirovnom sporazumu sa prijedlozima Kontakt grupe kao osnovom za pregovore o svim tačkama."
Ipak, Carterova razmišljanja o ratu u BiH i ulozi agresorske vojske RS-a izazvala su negodovanje u Bijeloj kući.
"Bosanski Srbi su agresori u ovom ratu. Mislim da je američki narod imao priliku da vidi šta se dešava na terenu i da sagleda obje strane priče", rekla je tadašnja glasnogovornica Bijele kuće Dee Dee Myers.
Carterove inicijative, u kojima je nastojao izvršiti pritisak na obje strane, izazvale su i negodovanje Ejupa Ganića.
"Potpredsjednik Muslimansko-hrvatske federacije Ejup Ganić rekao je da se čini da Carter, svojim kontaktima sa Srbima, kompromituje svoj dosije snažnog branioca ljudskih prava. Srbi su tokom rata protjerali iz svojih domova najmanje 700.000 muslimanskih civila. Manji broj Srba doživio je sličnu sudbinu od strane Muslimana", navodi se u New York Timesu u decembru 1994. godine.
Prilikom odlaska iz Sarajeva, Carter je naglasio kako je u BiH potrebno riješiti mnogo važnih pitanja.
"Postoji mnogo teških pitanja i pitanja koja još treba riješiti. Nadam se da se ova pitanja mogu riješiti mirnim putem, koristeći usluge Kontakt grupe i UNPROFOR-a prema potrebi", rekao je tada Carter.
Kontakt grupa, i mirovne inicijative kroz ovaj plan, na kraju se nisu ostvarile, a agresija se nastavila sve do 1995. godine i potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dino Merlin: Duboko sam potresen ovom strašnom tragedijom na Cetinju, srce mi je slomljeno
