Johann Sattler: Kandidatski status je signal i investitorima, ova zemlja će biti dio EU

Na početku čestitke i vama, jer je u vašem mandatu Bosna i Hercegovina dobila status kandidata. Možete li nam za početak reći koji su to benefiti za državu i za građane koje donosi kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji?

Prije svega čestitke svim građanima, svim Bosancima i Hercegovcima, ovo nije moj uspjeh, ovo je uspjeh svih u Bosni i Hercegovini i jedan snažan signal svima.

Kandidatski status ide u dva pravca, sa jedne strane to je signal građanima ove zemlje, signal da ste itekako dio evropske porodice i da ćete biti dijelom Evropske unije. To je signal za građane da imaju povjerenja i vjere u ovu zemlju. Naravno mi imamo periode kada smo pod blokadama, ali stvari se ipak pokreću sa mrtve tačke. Ovo je mjesto gdje zasnivate porodicu, provodite svoje živote, želite unaprjeđivati svoje okruženje. Najvažniji aspekt kandidatskog statusa je signal stanovništvu.

Drugi pravac ove odluke je ka vanjskom svijetu, to je iznad svega i geopolitički potez da je ovo dio evropskog kontinenta i da će biti dio Evropske unije, da je ovo jedan naš region što je izuzetno važno pogotovo u vrijeme rata kojem svjedočimo na evropskom tlu. Isto tako važan je i signal investitorima, ovo će u budućnosti biti teritorij Evropske unije i zemlja preuzima legislativu Evropske unije. To daje određene garancije investitorima što je izuzetno važno jer je BiH prvi susjed Evropske unije.

Treća stvar je signal koji je također dobar za ukupni imidž BiH. Evropska unija je najnapredniji savez u svijetu i naravno da je dobro ako ste na putu da postanete dio tog kluba, to je dobro za imidž.

Mnogi se pitaju da li će Bosna i Hercegovina sada imati pristup nekim posebnim fondovima, da li će to biti slučaj ili ne?

Proces proširenja je takav da svih šest zemalja Zapadnog Balkana imaju pristup istom iznosu sredstava, i to izdašnom iznosu sredstava. Svaki put kada imate neku krizu, uvijek se EU tu negdje javlja, bile to poplave, pandemija, finansijska kriza, sada energetska kriza, tako da sredstava ima sasvim dovoljno. Ono što nam je češće problem je da nemamo dovoljno projekata, nemamo dovoljno liderstva u zemlji koje bi osmislilo projekte i iskoristilo fondove.

Građani Bosne i Hercegovine su dugo čekali kandidatski status, međutim stiče se dojam da javnost i nije toliko oduševljena ovim iskorakom ka Evropskoj uniji. Kako na to gledate, da li su građani toliko razočarani pa na ovaj korak ne gledaju sa prevelikim ushićenjem?

Meni je iskustvo zapravo potpuno suprotno, pogotovo od sinoć do jutros desetine, stotine pozitivnih poruka od ljudi iz različitih sfera života, mladih studenata, ljudi iz oblasti kulture, poslovnih ljudi koji kažu sjajna stvar, pomozite nam da dođemo do naredne faze, a naredna faza je otvaranje pregovora. Naravno treba biti realan, ima i onih koji nisu zainteresovani za temu evropskih integracija koji se bore da prežive, krpe kraj sa krajem i zato evo recimo EU pokušava da pomogne sa cijenama energenata. Išli smo sa paketom 70 miliona eura pomoći u kontekstu energetske krize. Jasno mi je da ovo nije tema za svakoga, ali zadatak je sada na novim sazivima da rade i pružaju pomoć najsiromašnijima.

Šta je to na čemu bi lideri ove države najviše trebali raditi u narednom periodu, šta im sugerišete?

Prva stvar koju bih ja sa svoje strane sugerisao je politička klima i atmosfera. Naime značajan dio problema proteklih godina je ovo stalno sukobljavanje, svakodnevne političke prepirke i borbe. Vidimo neke naznake da bi se to možda moglo promijeniti nabolje u narednom periodu. Imamo stranke koje su se okupile i fokusirale na ono oko čega se slažu umjesto da se beskonačno raspravljamo oko stvari oko kojih se ne slažemo.

Što se tiče toga na čemu bi trebali konkretno raditi prije svega je funkcionalno pravosuđe, vladavina prava, to i dalje ostaje tema broj jedan za EU, tu moramo vidjeti napredak i oko toga nema rasprave. Druga važna tema su ekonomska pitanja, ljudi su suočeni sa problemima, ekonomski pogođeni nemaju određenu garanciju i podršku tako da se na to treba fokusirati. Tu je i oblast energetike, velika šansa, velika prilika da se napravi odmak o ovisnosti o uglju, da se ide ka čišćim energijama i da još dodatno potpomognete privredu i zaživite njen rast. Jedno od pitanja je rješavanje preduzeća u društvenom vlasništvu. Imate 500 takvih poput Aerodroma u Sarajevu. Sve su to teme i prioriteti koje treba rješavati.

Svi smo svjesni da se na punopravno članstvo može čekati decenijama. Imamo Tursku koja se često navodi kao primjer države koja jako dugo čeka u evropskom predvorju. Šta predviđate za Bosnu i Hercegovinu, jeste li optimistični?

Bosna i Hercegovina je prije šest godina podnijela zahtjev za članstvo, nakon tri godine ste dobili mišljenje, a tri godine nakon mišljenja ste dobili kandidatski status. Da, jesu stvari spore, i izgubljeno je vremena, međutim u proteklih šest godina od podnošenja zahtjeva za članstvo ipak se stvari mijenjaju. Ako želite da postanete dio jednog kluba onda morate biti i spremni da uzmete pravila tog kluba. To su u suštini onih 14 ključnih prioriteta svi propisi zakonodavstva koje BiH treba da preuzme od EU i tu naravno očekujem mnogo veće napore u narednim godinama. Nije se dešavalo puno u protekle tri godine.

Možemo li napraviti neku paralelu, Ukrajina i Moldavija su dobile kandidatski status prije Bosne i Hercegovine. Hoće li Evropska unija i dalje zbog rata u Ukrajini davati pomenutim državama neku vrstu prednosti i da li se to može odraziti na Bosnu i Hercegovinu?

Hvala vam na pitanju jer je izuzetno važno, ima dosta zabune oko toga. Od 24. februara ove godine smo ušli u jednu novu eru sa agresorskim ratom u Ukrajini i jednostavno nismo više tamo gdje smo nekad bili. Odluka da se dodijeli kandidatski status Ukrajini i Moldaviji je primarno geopolitička odluka i geostrateško ulaganje. Svjedočimo brutalnom agresorskom ratu, naporima da se zemlja vrati u srednji vijek. Pola zemlje nema struju dok mi razgovaramo. EU je reagovala i odgovorila snažno na humanitarnom i svakom drugom planu, ali po prvi put i u vojnom smislu. Evo jučer je Evropsko vijeće usaglasilo novi paket sankcija koji pokazuje da je ovakvo ponašanje neprihvatljivo. Sankcije bi trebale da onemoguće sposobnost režima da uopće vodi ovakav rat. Nisu usmjerene na stanovništvo nego na režim koji vodi ovakav rat protiv svojih nedužnih susjeda.

Ukrajina i Moldavija se neće drugačije tretirati od Zapadnog Balkana, i ove zemlje će morati isto tako ostvariti rezultate, morati provesti reforme sa naglaskom na pravosuđe i vladavinu prava. Nije istina da oni nisu ništa uradili, evo ako pogledate Ukrajinu nakon dešavanja na Majdanu 2014. godine unaprijedili su definitivno rad na borbi protiv kriminala. Evo dat ću vam primjer, u Ukrajini je bilo moguće uvesti mjere integriteta za nosioce pravosudnih funkcija u smislu prijave njihovih imovinskih kartica koje su transparentne, svako ima uvid kojom imovinom raspolažu. Mi smo pokušavali ići sa uvođenjem ovih mjera integriteta u BiH i nismo bili u mogućnosti do sada da to uradimo ovdje. Ukrajina je to uradila, dakle ne znači da nisu ništa uradili, ali imaju također reforme koje će provoditi kao i zemlje zapadnog Balkana.

Kandidatski status je definitivno pozitivna vijest i to je većina političara tako ocjenila, međutim da li je kandidatski status u ovom trenutku neka vrsta nagrade za one koji su blokirali napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji u prethodne četiri godine?

Ja bih se složio sa vama da je kandidatski status dodijeljen dodijeljen u junu ove godine jer je to bio početak izborne kampanje i onda se mogao zloupotrijebiti. Napredak u protekloj godini je bio nedovoljan, bilo je koraka, ali se moglo mnogo više uraditi. Vi ćete se prisjetiti da u junu se razgovaralo da li dodijeliti kandidatski status zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom i mislim da je bila apsolutno ispravna odluka da se to ne uradi u junu već sada u decembru. Sa geopolitičke perspektive to vidimo kao jednu zadaću za nove sazive. Velika su očekivanja sa novim sazivima vlasti da djeluju što prije po 14 ključnih prioriteta da dođu do naredne faze koja je vrlo moguća za BiH, a to je faza otvaranja pregovora koju smo imali ove godine za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Nadamo se da će i BiH ići u tom pravcu.

Znamo koji su zakoni bili uslov iz 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji i da su te zakone najčešće blokirali SNSD i HDZ, dvije stranke koje će i sada participirati kao dio vlasti. Da li vi smatrate da su te dvije stranke bile ključni krivac u blokiranju puta ka Evropskoj uniji, smatrate li da će sada voditi drugačiju državničku politiku na putu ka EU?

Nemam kristalnu kuglu, ne mogu nagađati kako će funkcionisati novi saziv vlasti, ali ovdje vam je uvijek troje potrebno za ples, potrebno je možda i više ali evo tri definitvno. Da, stranke koje ste spomenuli bile su dio izostanka napretka, ali također tu je značajna i stranka iz reda bošnjačkog naroda koja je odigrala svoju ulogu. Jako je lako u ovoj zemlji upasti u jednu negativnu spiralu da dođete do zastoja i blokada, gdje ne funkcioniše parlamentarna skupština, Vijeće ministara, pa čak ni Predsjedništvo i jako teško je bilo zaustaviti tu spiralu. Evo sada imamo priliku da otvorimo jednu novu stranicu, neki od istih političkih subjekata će učestvovati ponovo u sazivu na nivou BiH, dijelom i entiteta, i na njima je da pokažu da može se drugačije.

Bosna i Hercegovina kao država još uvijek nije implementirala neke veoma važne presude Evropskog suda za ljudska prava. Da li smatrate da treba dodatno raditi, i u kojim segmentima, u reformama izbornog zakona? Da li je za Vas presuda Ljubić završena priča?

Prije svega, što se tiče izbornog zakona ovo je pitanje koje svakako nije zaključeno, ono je još jedno od pitanja na kojem treba raditi zajedno sa socioekonomskim reformama, zajedno sa pitanjem unaprijeđenja funkcionalnosti Federacije BiH. Dakle ne zaboravljamo reformu izbornog zakona to je svakako pitanje integriteta. Svjedočili smo 2. oktobra da još uvijek dosta krađe na izborima, upravo u kontekstu toga pomažemo domaćim vlastima već od naredne godine sa uvođenjem određenih elektronskih mjera koje bi trebale unaprijediti izborni proces. A što se tiče presuda, presude su dio 14 ključnih prioriteta i neće prestati biti relevantne, bila to presuda u predmetu Sejdić-Finci ili bilo kojem drugom. Bez obzira iz kojeg naroda dolazi mora imati mogućnost da se kandiduje. Što se tiče presude Ljubić mi svakako fokus zadržavamo na Evropskom sudu za ljudska prava, njihovim odlukama i mjerama integriteta.