Johann Sattler za Klix.ba: Očekujte veći angažman Evropske unije u BiH
Sattler je govorio i o mnogim drugim temama kao što je pravosuđe u BiH i izbor novog predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Halila Lagumdžije, povećanom angažmanu EU u našoj zemlji, migrantskoj krizi i nabavci vakcina protiv koronavirusa.
Govorio je i o visokom predstavniku, zahtjevima koje je EU postavila pred našu zemlju i (ne)ispunjavanju istih, ali i posljednjim dešavanjima u Mostaru vezanim za izbor novog gradonačelnika.
Kraj prošle godine obilježila je ostavka predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije uz čije ime se vežu mnogobrojne afere. Jučer smo dobili novog predsjednika ove institucije Halila Lagumdžiju. Kako vi gledate na ove događaje i mislite li da je ovo neki novi početak za bh. pravosuđe?
Za početak, upućujem čestitke novom predsjedniku i potpredsjednicima VSTV-a. Vjerujem da je ovo nova prilika za VSTV da okrene novi list da krene ispočetka. Mislim da je to nešto što, prije svega, očekuju građani BiH, a onda i EU. Naravno EU je spremna da i dalje pruži podršku, ali ne "bianco" podršku bez ikakvih rezultata. Mislim da smo vrlo jasno naglasili da očekiujemo rezultate, napredak i da VSTV bude primjer drugima u radu. Jedna od prvih stvari jeste uspostavljanje jedinice za provjeru integriteta u okviru VSTV-a. Ovo podrazumjeva izmjene i dopune zakona o VSTV-u tako da je izuzetno važno da se na tome radi.
Primjetan je bio povećan angažman, možemo slobodno reći i pritisak, međunarodne zajednice tokom procesa Tegeltijine ostavke. Kako to komentirate?
Mogu govoriti u ime Evropske unije kada kažem da imamo intenzivan angažman u BiH. To je zato što je ova zemlja izrazila želju da postane članica Evropske unije, što znači da postepeno mora preuzimati legislativu EU tj. uskladiti domaće propise sa zakonodavstvom EU. Ja ću naravno nastaviti djelovati u toj ulozi i to na konstruktivan način i sarađivati sa drugim konstruktivnim snagama u BiH. Ponavljam, jučerašnji izbor je dobar korak za VSTV i vladavinu prava u BiH, kao prilika za novi početak.
Bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, kao i mnogi drugi političari iz RS-a požalili su se da sada sve bitne pozicije u bh. pravosuđu pripadaju Federaciji BiH, tj. da nema dovoljno Srba u tim institucijama. Kako gledate na ovo i mislite li da je nacionalna pripadnost presudni kriterij za izbor na pozicije u pravosuđu?
Profesionalizam i stručnost. To je kriterij broj jedan. Vladavina prava je alfa i omega procesa pristupanja EU. Što se tiče distribucija pozicija na nacionalnoj osnovi to će ipak ostati realnost još neko vrijeme u Bosni i Hercegovini i treba postići neku ravnotežu. Što se tiče pozicija srpskog naroda u VSTV-u jedan od potpredsjednika je također iz reda srpskog naroda tako da je princip zadovoljen.
Kako gledate na brzinu rješavanja, tj. nerješavanja određenih preporuka iz mišljenja Evropske komisije poput usvajanja Zakona o javnim nabavkama ili Zakona o sprečavanju sukoba interesa, čije je usvajanje jedan od uslova za dalje pregovore u pristupanju EU?
Nije nikakva tajna da ja nimalo nisam zadovoljan dinamikom rješavanja 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, među kojima su i navedeni zakoni. Mi već gotovo tri godine godine razgovaramo na temu ovih zakona. Jedna stvar kojom sam ja posebno nezadovoljan i što bi trebalo biti bitno bh. političarima je da su građani nezadovoljni, oni žele da vide ovu zemlju u EU, a ovih 14 prioriteta je spisak njihovih zadataka kako bi se to ostvarilo. I ovom prilikom pozivam sve dužnosnike da ubrzaju ove procese. Evo vam primjer, Zakon o sukobu interesa, tri godine pričamo na tu temu i tek prije nekoliko dana smo vidjeli jedan novi nacrt ovog zakona koje je uputilo Ministarstvo pravde i koji ne ispunjava minimum uslova. Mi smo vrlo jasno naglasili šta je to minimum uslova da bi ovaj propis bio prihvatljiv. Želimo da građani uživaju najbolje prakse EU. Zakon mora definisati šta je to što je političarima dozvoljeno i koja su to ograničenja kada je u pitanju političko djelovanje. To su osnovni koncepti iz sukoba interesa. Svi smo bili svjedoci skandala u javnim nabavkama što je samo po sebi pokazatelj koliko je važno imati Zakon o javnim nabavkama koji je u skladu sa EU.
Spomenuli ste javne nabavke, jedna od njih bi trebala biti i nabavka vakcina protiv koronavirusa, međutim BiH se isključivo pouzdaje u COVAX mehanizam. Zašto je to tako?
Što se tiče vakcinacije EU radi u dva pravca. Jedan je putem COVAX mehanizma i EU je najveći doprinos dala COVAX-u sa 850 miliona eura koji pomaže zemljama koje su na nivou srednjih ili niskih prihoda da dobiju vakcine.Već ovaj mjesec se očekuje da će u BiH početi isporuka oko 200 hiljada doza koje će doći u zemlju putem COVAX-a. Također radimo i na donaciji iz zemalja članica EU.
Znači možemo očekivati i neke doze koje će u zemlju stići van COVAX mehanizma?
I kod nas je nestašica, ali optimista sam da bi od narednog mjeseca mogli osigurati određene količine putem donacija. Važno je da je BiH spremna da primi vakcine. Već danas sarađujemo sa resornim ministarstvima kako bi se utvrdili svi potrebni elementi u lancu za osiguranje vakcina. BiH će biti prva u redu zemalja u okviru COVAX-a, ali mora prvo ispuniti uslove da bi preuzela vakcine.
Kakvu nam poruku šalje EU u kontekstu prijedloga Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u našoj zemlji? Znači li to da se bh. političari ne mogu dogovoriti oko gorućih stvari i da će nam još dugo vremena trebati supervizija OHR-a?
Njemačka je kroz kandidaturu svog kandidata za visokog predstavnika iskazala želju za snažnijim angažmanom u BiH. Ovo je dobro jer više od 80 posto građana BiH želi da zemlja postane dio EU, tako da je snažniji angažman EU u vašem interesu. Međunarodna supervizija je dugoročno nekompatibilna sa procesima pristupanja EU, ali srednjoročno treba razmišljati o smanjenju obima angažmana međunarodne zajednice. Naprimjer ove godine treba provesti reforme izbornog zakona, ustava itd. Ovo nije izborna godina i prilika je da se riješe neka pitanja. Kroz rješavanje stvaraju se uslovi za smanjenje međunarodne supervizije. Ali važno je da počnete raditi na rješavanju ovih problema. Ovo nije nikakva naučna fantastika to su stvari koje se mogu rješavati, ali svaka strana će morati raditi kompromise.
Jedna od stvari koja se treba rješavati svakako je i migrantska kriza u našoj zemlji. Ima li ikakvih pomaka na tom polju?
Po svaku cijenu želimo izbjeći da se ponovi humanitarna kriza koja je krajem prošle godine prijetila da se pretvori u katastrofu. Riječ je o nepotrebnom humanitarnoj krizi i patnjama. Nanesena je jedna nepotrebna šteta ugledu ove zemlje. Dvije se stvari trebaju raditi da bi se to izbjeglo. Prvo treba povećati kapacitete i da imamo adekvatno upravljanje migracijama od strane domaćih vlasti. Govorimo o ministarstvu sigurnosti kao vodećem. Također trebamo imati odgovarajuće odredbe u zakonu o azilu prema prijedlogu ministarstva sigurnosti i jačati domaće institucije poput službe za poslove sa strancima. Njima su potrebni dodatni i ljudski i drugi resursi jer migracije neće nestati. Druga stvar je ravnomjernija podjela tereta.
Hoće li biti pojačanog angažmana EU i za rješavanje tog pitanja?
Migracije su globalni izazov. Pogađa veliki broj zemalja. BiH nije posebna meta migracija. Brojke koje imate su brojke kojima se može upravljati. EU ima posebnu odgovornost po tom pitanju i svjesni smo toga. Zato smo u oktobru izašli sa novim prijedlogom politika migracija koje se trenutno razmatraju u Evropskom parlamentu. Jedan od elemenata je rad sa zemljama porijekla u smislu stvaranja boljih uslova života tamo, drugi dio je rad sa zemljama tranzita kao što su BiH ili Srbija tako da ćemo ostati i dalje angažovani i dalje ćemo djelovati po ovom pitanju. Nismo ovdje da pridikujemo i držimo lekcije već da pomognemo.
Kako komentirate procese oko izbora nove vlasti u Mostaru? Čini se da izbori i nisu donijeli toliko priželjkivane promjene građanima ovog grada?
Činjenica je da su glasači rekli svoje i imamo stranke koje su dobile povjerenje glasača. Imamo i dalje dvije vodeće stranke koje su najjače kao što su bile i prije. To su SDA i HDZ. Međutim nije baš da se ništa nije promijenilo. Prije osam godina zadnji put se sastalo Gradsko vijeće. Ovo je prilika za Mostar da okrene novi list. Ko god da bude gradonačelnik. Imat ćete opoziciju po prvi put nakon osam godina, mehanizme, nadzore, kontrole. Sve su to prilike za ovaj grad koje treba iskoristiti. Mi smo tu da pružimo podršku novom liderstvu grada Mostara, ali trebamo vidjeti s njihove strane spremnost da se okrene novi list, da promjene dosadašnji način upravljanja, da rade na rješavanju problema koji su se gomilali proteklu deceniju. Trebamo vidjeti rukovodstvo grada koje će odgovoriti na zabrinutosti građana. Za kraj, recite nam na čemu će biti najveći fokus pojačanog angažmana EU u BiH?
Što se tiče EU za nas je vrlo važno da nastavimo raditi na približavanju BiH EU. Ne očekujemo da se sve riješi preko noći, ali očekujemo istinski angažman svih nivoa vlasti u BiH. Poseban fokus će biti na reformi izbornog zakonodavstva i ustava. Prilike odlaze i dolaze, a u ovoj godini je prilika za BiH. Na raspolaganju sam da pružim pomoć kako god mogu. U fokusu moraju biti stvari koje vas zbližavaju, a ne koje vas dijele.
