BiH
232

Još jedan kadar Demokratske fronte: Remetiću mjesečno 3.635,73 KM "bijelog hljeba"

Piše: E. Mušinović
Aleksandar Remetić (Foto: Arhiv/ Klix.ba)
Aleksandar Remetić (Foto: Arhiv/ Klix.ba)
Uprkos tome što je borba za ukidanje "bijelog hljeba" bila sastavni dio predizborne kampanje Demokratske fronte (DF), bivši federalni ministar trgovine iz reda DF-a Aleksandar Remetić iskoristio je pravo na naknadu plaće nakon prestanka javne funkcije. Ovo je treći kadar DF-a koji će narednih dvanaest mjeseci primati nezarađene plaće u iznosu koji je visoko iznad prosječnog standarda plaća građana BiH.

Zahtjev bivšeg federalnog ministra trgovine i zamjenika premijera FBiH Aleksandra Remetića, a koji se odnosio na isplatu nezarađenih plaća našao se na sjednici Komisije za rješavanje statusnih pitanja članova Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i njihovih savjetnika 5. novembra prošle godine i to kao dopunska tačka dnevnog reda. Remetić je zahtjev podnio sedam dan nakon razrješenje sa dužnosti ministra.

Komisija je na sjednici održanoj 3. decembra 2015. godine odborila je Remetiću isplatu "bijelog hljeba" u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci ili do zasnivanja novog radnog ili ugovornog odnosa ili do ispunjavanja uvjeta za penziju, prema općim propisima, a počevši od 29. oktobra 2015. godine. Iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine potvrdili su nam da mjesečni iznos naknade plaće Aleksandru Remetiću iznosi 3.635,73 KM.

On nije prvi funkcioner iz Demokratske fronte koji je odlučio uzeti ozloglašeni "bijeli hljeb". Prije njega to su učinili i bivši ministar saobraćaja i komunikacija BiH Slavko Matanović i bivši zamjenik državne ministrice odbrane Emir Suljagić.

Prije nekoliko mjeseci iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine potvrđeno nam je da će Slavku Matanoviću mjesečno biti isplaćivano 2.847,94 KM po osnovu "bijelog hljeba", dok će Emir Suljagić građane BiH mjesečno koštati 1954.47 KM.

"Bijeli hljeb" tražila je i bivša DF-ova federalna ministrica okoliša i turizma Snježana Soldat. Njen zahtjev za isplatu nezarađenih plaća uslijedio je samo osam dana nakon što je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara prihvatio njenu ostavku zbog, kako je obrazložio, "nepoštivanja Ustava i zakona u FBiH". Vlada FBiH nije prihvatila zahtjev tako da je bivša ministrica ostala bez željenog "hljeba".

U ovom kontekstu porazna je činjenica da prosječna plaća u državi iznosi 834 KM, dok najniža penzija, koju prima blizu 200 hiljada penzionera, iznosi 326,17 KM.

Podsjećamo, Klix.ba je u više navrata pisao o domaćim političarima koji koriste ovo pravo koje im je omogućio zakon koji su sami napisali i usvojili.