Leševi tu truhnu i odlaze dalje podzemnim ili vodenim tokovima i na taj način lako mogu biti uzrok zaraza životinja, pa i ljudi.
Posebno zabrinjavajuće je bilo tokom prošlogodišnjih poplava, kada je uginula stoka prijetila da ostavi opasne posljedice po stanovništvo. Tada je većina stoke odvožena u kafileriju u Srbiji.
Podsjetimo, slično je bilo i 2006. godine zbog pojave ptičije gripe, kada je više puta skrenuta pažnja struke na nužnost stavljanja u funkciju objekta ovog tipa. Tada je pokrenuta i inicijativa za stavljanje u funkciju kafilerije u Brčkom, međutim, do danas po tom pitanju ništa nije urađeno.
Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, kaže kako s obzirom na to da u BiH nije uspostavljena infrastruktura u cilju konačnog odlaganja otpada životinjskog porijekla, tj. kafilerija, u toku je izrada strategije za nusproizvode životinjskog porijekla koji se iskorištavaju i one koji se odlažu kao otpad.
"U okviru strategije definisat će se najbolji način ponovnog iskorištavanja životinjskih nusproizvoda uz izbjegavanje rizika po zdravlje ljudi i životinja, npr. proizvodnja hrane za kućne ljubimce, proizvodnja stočne hrane i prerada koža, gdje već imamo odobrena postrojenja koja izvoze u EU", kaže Kalaba i dodaje da je dio strategije koji se odnosi na okoliš vezan za sprečavanje rizika po okoliš koji proizilaze iz djelatnosti spaljivanja ili pretvaranja nusproizvoda životinjskog porijekla u bioplin ili kompost.
Usvajanje strategije očekuje se u naredne dvije godine, kaže Kalaba, čime bi konačno bio riješen problem spalionica u BiH i veliki ekološki problem.
I dok problem kafilerije ne bude riješen, veterinarski inspektori, a i samo stanovništvo snalazit će se na razne načine prilikom uništavanja životinjskog otpada, koji će, sve dok ovakav objekat ne bude sagrađen, predstavljati veliku opasnost po životnu sredinu i zdravlje ljudi.
