Kad se sudska presuda umjetnički tretira: Šta je poenta filma koji je uvrijedio žrtve i podijelio javnost
Film je snimljen 2016. godine, a ranije je prikazivan u okviru programa Modul Memorije (kulturološki projekt MESS-a), ali i na TV1.
Film govori o suđenju za zločin iz maja 1992. u selu Glogova kod Bratunca za koje je u Hagu optužen general Radislav Krstić. Svjedok detaljno opisuje kako su pod Krstićevom komandom on i ostali vojnici činili zločine ubijanja i silovanja muslimanki. Ubrzo advokat optuženog Krstića kreće u potragu po BiH u kojoj saznaje da se radi o "podmetnutom svjedoku" koji ima lažno ime i biografiju. Radnja filma dovodi do toga da se otkriva da je svjedok "lažno" svjedočio kako bi nanio štetu navodno nevinom Krstiću.
Radislav Krstić je prvi kojem je presuđeno za genocid u Haškom tribunalu
Radislav Krstić je 2001. godine proglašen krivim za "ubistvo hiljade bošnjačkih muslimana između 10. i 19. jula 1995. godine, bez obzira na to da li su smaknuća bila sporadična ili planirana u obliku masovnih ubistava". Proglašen je krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon te osuđen na 46 godina zatvora, kao prvi čovjek koji je proglašen krivim za genocid u BiH.
Udruženje žrtava i svjedoka genocida, kao i Majke enklava Srebrenica i Žepa traže odgovornost zbog emitiranja spornog filma na TVSA i to 11. jula, kada se obilježavala godišnjica genocida u Srebrenici.
Rasprave koje su nastale nakon prikazivanja filma cijelu priču su odvele u nekom drugom smjeru. Ko je za, a ko protiv nekoga. A o filmu se govori najmanje. Nameće se pitanje kako je sudska presuda Haškog tribunala olako postala predmet umjetničke interpretacije koja je na mala vrata ušla u osjetljivi i ranjivi bh. prostor. Kako je moguće da niko nije računao kako će žrtve biti pogođene predstavljanjem jednog takvog filma i dovođenjem u pitanje presude za zločin genocida.
Za film su znali i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, kao i neki bh. glumci koji se pojavljuju u filmu.
Šta je poenta filma?
Novinarka Dženana Karup-Druško spomenuti film je ocijenila kao netačan, prepun materijalnih grešaka, negatorski i revizionistički nastrojen.
"U samom filmu je toliko toga nadrobljenog i pomiješanog da u momentu ne možete shvatiti šta su autori ustvari htjeli reći. Rat u BiH, uloga Holandije, Rusi, papa, rodna ravnopravnost... Vjerovatno bi ovaj film i ostao na nivou kritika onih koji bi mogli govoriti o vrijednosti režije, scenarija, kostima (s bezbroj grešaka) da centralna priča nije Haški tribunal, odnosno momak za kojeg se ispostavi da je lažni svjedok koji želi podmetnuti ('nedužnom') Krstiću odgovornost za zločin u selu Glogova. Nije jasno otkud se tu onda pojavljuju Bijela kuća, genocid, opsada Sarajeva... čak ni meni koja sam pratila sve haške procese i koja zaista znam puno o ratnim dešavanjima u BiH i haškim procesima. Prema mom mišljenju film nema ni umjetničku, a ne vrijednost filma koji treba doprinijeti procesima kulture sjećanja, kako je predstavljen u Sarajevu", kazala je Karup-Druško.
O umjetničkom doprinosu filma govorit će i analizirati ga ljudi iz struke. Ipak, prikazivanje jednog ovakvog filma više nije samo stvar umjetnosti, već i društvene odgovornosti.
"Uz svo uvažavanje hiljada svjedoka koji su svjedočili u Haškom tribunalu, i malo ko zna koliko je to teško bilo za njih, suočiti se sa zločincima, ponovo prolaziti kroz sve... svako poštovanje zaslužuju i tužitelji koji su godinama u Haškom tribunalu dokazivali krivicu 'krstića' i drugih. I zato je film sramotan i zato neću da šutim. Izvolite, otvorite argumentiranu javnu raspravu, spremna sam, kao što sam rekla na početku, doći gdje i kad hoćete da razgovaramo o tom filmu i činjenicama", pozvala je javno Karup-Druško.
Reakcija Kristine Ljevak
V. d. direktorice TVSA Kristina Ljevak kazala je da je ta televizija profesionalno pratila godišnjicu genocida u Srebrenici 11. jula te da je to bio centralni događaj kojem je data maksimalna pažnja, što, prema njenim riječima, dovoljno govori da nikome nije bio cilj uvreda žrtava niti bilo šta slično.
"Odnos prema genocidu je pitanje ljudskosti, a ne imena i porijekla i tužno je da su oni koji se izdaju za patriote/kinje ignorisali cjelokupan program, dok smo tim kojim rukovodim i ja bili u Potočarima, radeći i odajući počast žrtvama genocida", istakla je između ostalog Ljevak.
O ovoj temi oglasio se i Nihad Kreševljaković, direktor Festivala Mess i umjetnički direktor programa Modul Memorije, s obzirom na to da je film ranije prikazan u okviru navedenog programa.
"Film je nastao na temelju istinite priče o haškom suđenju zapovjedniku snaga vojske bosanskih Srba, a pod optužbom za zločin genocida počinjen u Bosni. Kroz priču dvoje advokata koji se sučeljavaju na suđenju za ratne zločine u Hagu, izrasta priča iz koje postaje jasno kako potraga za istinom i pravdom nisu uvijek jedno te isto. Kao film čija je umjetnička vrijednost prepoznata na brojnim festivalima, uvršten je u program i kao jedan od rijetkih radova ove vrste nastalih u pokušaju balkanskih umjetnika i umjetnica da se suoče s onim što se dogodilo u Bosni i Hercegovini u toku posljednje agresije. Kao dio programa, rediteljica Iglika Trifonova učestvovala je također i u razgovoru pod nazivom 'Odnos umjetnosti i rata' u kojem je govorila o svojim motivima i iskustvima na snimanju ovog filma", kazao je Nihad Kreševljaković.
Na kraju filma autori se zahvaljuju Ministarstvu kulture i sporta, ali i Islamskoj zajednici. Ipak, Islamska zajednica se ogradila saopćenjem, poručivši da odbacuju bilo kakvu vezu s produkcijom i emitiranjem filma.
"Producent filma je bez ikakva znanja Rijaseta IZ u BiH, ili bilo kakve komunikacije s našim institucijama, na grub i nedopustiv način zloupotrijebio instituciju Islamske zajednice na nečastan način. Rijaset Islamske zajednice će istražiti sve pojedinosti u vezi s ovom zloupotrebom njegova imena", navodi se u saopćenju.
