Kad stranački sistem provodi "fer izbore": Politički aktivisti u lokalnim izbornim komisijama
Dario Jovanović, direktor Koalicije za fer i poštene izbore ''Pod lupom'', napominje za Klix.ba da se sastav Centralne izborne komisije BiH bira u Parlamentu BiH, sastavi lokalnih izbornih komisija u lokalnim parlamentima, a da su birački odbori sastavljeni isključivo od stranačkih ljudi i nominuju ih političke stranke.
"Kad se sve to uzme u obzir dobije se da je čitava izborna administracija zapravo stranačka", upozorava Dario Jovanović.
Stranačke izborne komisije
Članove općinske izborne komisije imenuje općinsko vijeće, odnosno skupština općine, uz saglasnost Centralne izborne komisije BiH, na osnovu javnog oglasa po proceduri koja se utvrđuje posebnim propisom.
Član općinske izborne komisije ne može biti zastupnik, odnosno punomoćnik političkog subjekta koji učestvuje na izborima, niti lice koje je pravosnažnom sudskom presudom osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.
Tako su naprimjer u općini Centar u izbornoj komisiji imenovani članovi Stranke demokratske akcije Maja Hadžihalilović, Merima Brdarić (zaposlene u Gradskom vijeću Grada Sarajeva) i Naser Čopelj (zaposlen u Općinskom vijeću Općine Centar).
U stranačkoj hijerarhiji, koja im je omogućila sve funkcije, su svi odgovorni predsjedniku Općinskog odbora SDA Centar Jasminu Teroviću koji za tu stranku radi predizbornu kampanju.
Kada su, naprimjer, u sarajevskom naselju Soukbunar, tokom Lokalnih izbora 2016. godine pronađene četiri vreće s glasačkim listićima u blizini Osnovne škole "Hasan Kaimija", najveća odgovornost za navedeni slučaj je pripisivana izbornoj administraciji koja je radila "na terenu".
Isti ili sličan sistem međusobne zavisnosti lokalnih izbornih komisija i stranačkih organa, naveden u slučaju općine Centar, uspostavljen je na području cijele Bosne i Hercegovine.
143 stalnih izbornih tijela u BiH
Dario Jovanović objašnjava za Klix.ba da su lokalne izborne komisije jedno od ključnih tijela za provedbu izbora, jer imaju ogromnu odgovornost u svom radu i ogroman broj aktivnosti koje provode.
"Naravno da su moguće manipulacije, ali se do sada pokazalo da većinu manipulacija vrše stranački birački odbori, koje političke stranke također nominuju", kategoričan je Jovanović.
U Bosni i Hercegovini postoje ukupno 143 lokalne izborne komisije, što odgovara ukupnom broju bh. opština i gradova i Distrikta Brčko. Lokalne izborne komisije su stalna izborna tijela, dio drugog nivoa izborne administracije.
Jovanović ističe da je problem lokalnih izbornih komisija to što su izabrane u lokalnim parlamentima, odnosno u opštinskim vijećima, što znači da su politički izabrane.
"Sastav lokalnih izbornih komisija najčešće odražava sastav opštinskih vijeća. No, njihov mandat traje sedam godina, tako da se često zna desiti da sastav lokalnih izbornih komisija ne odgovora sastavu općinskih vijeća", rekao je on..
Jovanović objašnjava da su lokalne izborne komisije stalna izborna tijela koja rade i mimo izbornog perioda i koja su plaćena za svoj rad.
"U toku šest mjeseci izbornog perioda plaćeni su punom platom, a mimo izbornog perioda dobivaju, zavisno od lokalnih regulativa, blizu 40 posto naknade za rad", ističe on.
