Kada raspodjela 330 miliona kredita postane političko pitanje: Ima li uopće pobjednika?
I kada se očekivalo da će biti dovoljno pismo namjere, prvi problemi su se pojavili kod zahtjeva HDZ-a da se kantoni uključe u raspodjelu novca s obzirom na to da su kantonalne vlasti najizloženije u borbi s koronavirusom. To je SDA protumačila kao neprihvatljivu opciju da se kantonima daje na značaju koji nemaju u standardnoj raspodjeli i ulozi.
U cijeli proces uključila se i Američka ambasada, Delegacija EU te su na zajedničkom sastanku s liderima tri vodeće stranke (SDA, SNSD i HDZ) u BiH dogovorili konačnu raspodjelu.
Dogovor je sljedeći: Dijelit će se 38 posto za RS, 62 posto za FBiH, s tim da će po pola postotka od entiteta ići Brčkom. Što se tiče FBiH, 50 posto ide kantonima i 50 posto nivou Federacije BiH.
Takav način raspodjele novca izazvao je brojne reakcije pa se tako počelo računati koliko je dobio koji kanton, koja stranka vlada u nekom kantonu, kako je novac dijelila bivša vlast i na kraju ko je zaslužan za navodni uspjeh, jer se BiH ponovo uspjela zadužiti.
Ako pođemo od pretpostavke da je zaduživanje zemlje poput BiH učestalo i gotovo neizbježno, nameće se pitanje politizacije cijelog procesa.
HDZ nema pravo tražiti uključivanje kantona u način raspodjele novca i tako zahtijevati ranije utemeljenu praksu nivoa koji odlučuju o raspodjeli. Ipak, nesumnjivo je da kantonima treba pomoći. I kada je dogovor postignut počeli su proračuni. Koliko će dobiti novca kantoni u kojima vlada HDZ? Koliko će dobiti drugi kantoni? Zašto je RS dobio više nego što mu pripada po standardnoj raspodjeli, a zašto Brčko distrikt manje?
Svi oni koji se bore za jedinstvenu državu BiH, jednaku za sve generalno, bi trebali zanemariti bilo kakve podjele i po tome koja stranka vlada u nekom kantonu. Tako u kantonima gdje nominalno vlada HDZ žive i Bošnjaci i Srbi. Kako se ti građani trebaju osjećati kada se servira informacija da je naprimjer HDZ "dobio" svega 40 miliona od ukupnih kreditnih sredstava? Zašto se u cijeloj priči neko predstavlja kao gubitnik, a neko kao pobjednik? Zašto je uspjeh raspodjela novca, ako uzmemo da je podjela izvršena fer po broju stanovnika?
U cijeloj priči prozvanim se našao i bivši predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija s obzirom na poređenje s kreditom MMF-a 2014. godine.
"Kako bi sakrili svoju sramotu, hvaleći svog predsjednika i aktuelnog premijera Federacije, SDA je plasirala u javnost moju sliku s propratnim tekstom punim grešaka i slikom tadašnjeg premijera Federacije kao ljudima koji su 2014. godine dogovorili MMF aranžman prema kojem su dva entiteta dobila svaki po pola ukupnog iznosa sredstava. Istina je da je tada dogovoren redovni MMF aranžman po kojem je raspodjela bila kao i uvijek u omjeru 1 (RS): 2 (FBIH). Istina je također da smo te godine, pored ovoga, dobili i dodatni namjenski MMF paket u iznosu od 187,8 miliona KM na posebnoj donatorskoj konferenciji u Briselu 16. jula 2014. godine. Namjena je bila saniranje posljedica katastrofalnih poplava koje su tada zadesile pola Evrope, a kod nas pogodile 75 opština ne obazirući se na entitetske i nacionalne podjele. Sredstva su bila podijeljena po 49% izmedju dva entiteta i 2% za Brčko na bazi procjene šteta napravljenih u saradnji domaćih i međunarodnih institucija. Odluku o tome, na prijedlog ministra vanjskih poslova (mene), potpisao je Bakir Izetbegović tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine", kaže između ostalog u svom osvrtu Lagumdžija.
Tako je još jednom pitanje nemilog, ali sada potrebnog zaduživanja postalo poligon i prilika za neki politički poen. A pandemija ne bira, svi su jednako izloženi i zajedničko djelovanje je nešto što je prijeko potrebno.
