Za tri sedmice, od kada je počeo projekt, obišli su 15-ak lokacija, a direktor ustanove koja vodi projekt Aldin Šljivo Feni je kazao da su stećci ugroženi i da je proces zaštite neophodan.
"Do sada smo pronašli 20-ak stećaka koji nigdje nisu evidentirani. Cilj nam je da sada sve popišemo da bi mogli, jednu po jednu nekropolu, uređivati", rekao je Šljivo.
Podsjetio je da su na području Kaknja ranije uređene dvije nekropole stećaka sa vidikovcima, Ivničko-zagradska i Nažbiljska nekropola, a popis je do sada izvršen u selu Pavlovići kod Velikih Trnovaca, u selu Ratanj, u Kraljevoj Sutjesci, u selu Nažbilj, te na lokalitetima Haljinići, Hrasno, Obre, Bištrani, Slapnica, Bijeli greb, Hrašće i Saračevo brdo u selu Ričica.
"Nakon što popišemo stećke koji se nalaze na području općine, popisat ćemo i one koji su odneseni iz Kaknja. Dva najpoznatija i najljepše ukrašena kakanjska stećka, Zgošćanski stećak i Zgošćanski obelisk nalaze se u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu", naveo je Šljivo.
Pored ostalih nekropola, evidentirana je i ona u selu Pavlovići kod Velikih Trnovaca koja sadrži 21 stećak. Veći broj stećaka isklesan je u obliku sljemenjaka sa postoljem, fine obrade, ali bez ukrasa i natpisa.
Zabilježen je i lokalitet Crkvenjak u Haljinićima na kojem je evidentirana nekropola od 14 stećaka.
Stećak je uobičajeni naziv za kameni nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka na širem području BiH, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i južnim dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji.
U okviru zajedničkog projekta četiri zemlje stećci su kao fenomen upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Nataša Bekvalac nakon smrti Miodraga Kostića podijelila pjesmu koju mu je posvetila: Njena velika ljubav
