Kakanjski borci o optužnici za ratni zločin u Čemernom: Tražimo objektivnost suda
Borci su istakli da u potpunosti uvažavaju bosanskohercegovačko pravosuđe te su dodali da Savez udruženja boračkih organizacija Općine Kakanj podržava svaku aktivnost čiji je cilj istraživanje i sankcionisanje ratnih zločina.
“U objavljenim informacijama u medijima o predmetnom hapšenju nije spomenuta činjenica da se radilo o akciji čiji je cilj bio neutralisanje nekoliko haubica koje su svakodnevno s položaja u Čemernom ubijale civilno stanovništvo na području Breze i okoline. Radilo se dakle o legitimnom vojnom cilju. Očekujemo od pravosudnih organa da utvrde da li je u toj akciji u kojoj su kao legitiman vojni cilj stradale haubice i vojnici Vojske Republike Srpske koji su boravili u selu i koji su usluživali haubice bilo i slučajeva stradavanja civilnog stanovništva", stoji u saopćenju.
Nadalje ističu nadu da će na objektivan način biti utvrđene činjenice zašto su haubice postavljene u selu, ko je sve pružao oružani otpor, da li samo vojnici Vojske Republike Srpske ili je bilo i mještana koji su otvarali vatru, da li je neko od civila stradao i drugo.
“Naša želja je da se utvrdi istina, ali i da se jasno kaže da su cilj akcije bile haubice koje su terorisale i ubijale civilno stanovništvo u Brezi, a ne da se bez ikakve presude u javnosti stvara utisak kako je akcija bila usmjerena na civilno stanovništvo s ciljem činjenja zločina”, kaže se u saopćenju SUBOK-a.
Sud Bosne i Hercegovine je krajem januara potvrdio optužnicu u predmetu Džemala Hadžića, Teufika Turudića, Džemala Smole, Senada Sikire, Benjamina Sikire, Harisa Sikire, Enesa Duraka, Mirsada Bešlije, Nusreta Bešlije, Mirzeta Bešlije i Hamdije Spahića te ih tereti da su počinili krivična djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, zločina protiv zarobljenika, organizovanja grupe ljudi i podstrekavanja na činjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina te krivičnog djela apovrede zakona i običaja ratovanja.
Prema optužnici Suda BiH, optuženi su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i u toku oružanog sukoba između Teritorijalne odbrane RBiH, kasnije Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kasnije Vojske Republike Srpske, krajem maja i u prvoj polovini juna 1992. godine, kao pripadnici TO RBiH i aktivnog i rezervnog sastava policije MUP-a RBiH, svjesno i voljno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je plan i cilj bio namjerno ubijanje svih osoba srpske nacionalnosti u selu Čemerno, bez razlikovanja civila i vojnika VRS, uključujući i zarobljene civile i pripadnike VRS koji su položili oružje i prekomjerno i vojnim potrebama neopravdano uništili nepokretnu i pokretnu imovinu (zajednički zločinački cilj).
