Kako aplicirati na fakultete i dobiti stipendiju u SAD-u: Sportske stipendije su najveće
U kinosali Meeting Point u Sarajevu svi zainteresovani imali su priliku večeras poslušati predavanja i družiti se sa Jelenom Kalinić – diplomiranom biologinjom i profesoricom ruskog jezika i književnosti, blogericom i promotoricom nauke, Amerom Čeljom – inžinjerom informacionih tehnologija, osnivačem kompanije u SAD-u, te sa Nerzukom Ćurkom – doktorom političkih nauka, publicistom, novinarom.
Čeljo je u svom obraćanju kazao da vjeruje kako su njegova iskustva posebno bitna onima koji pokušavaju da upišu fakultet, dobiju stipendije, da se bave naukom ili pak da otvore firmu. Čeljo je kazao kako je 1994. godine završio Drugu gimnaziju nakon čega odlazi iz Sarajeva prvo u Zagreb, a zatim i u Sjedinjene Američke Države. Tačnije u Oklahomu s obzirom na to da je tamo imao rodbinu i prijatelje koji su ga primili.
"2000. godina je važna jer te godine završavam Elektrotehnički fakultet na državnom Univerzitetu Oklahoma. Od 2000. do 2003. sam radio u Chicagu i Saint Louis kao inžinjer baveći se informacionim tehnologija. Te 2003. godine završavam magistarski studij poslovne administracije, smjer menadžment informacionih tehnologija. To je bila prekretnica u mom životu", priča Čeljo.
On dodaje da se nakon toga vratio u BiH sasvim slučajno kako bi proveo ljetni raspust i da je igrom slučaja dobio posao.
"Od 2003. do 2010. godine bavim se informacionim tehnologijama u raznim firmama implementirajući i vodeći projekte velikih poslovnih ili regionalnih rješenja u firmama u BiH. Od 2010. do 2014. sam se počeo baviti menadžerskom karijerom, a 2011. godine sam već upisao i doktorski studij na sarajevskoj ekonomiji, također biznis menadžment", rekao je Čeljo.
Čeljo dodaje da je iste godine počeo i raditi u firmi VS Trend tada samo locirana u BiH, a 2014. godine i u SAD. Što se tiče akademske karijere on je kazao kako je ona počela 2005. godine kada se vratio u BiH i to na fakultetu Sarajevo School of Science and Technology (SST) gdje je angažovan kao predavač.
On je mladim objasnio šta je potrebno da bi aplicirali i uspjeli se upisati na fakultete u SAD pri tome ističući da je najvažniji odabir univerziteta ma koliko se to lagano činilo nekome.
"Parametri koje obično treba gledati kada se odabire škola jeste njen rejting. To naravno nakon što izaberete fakultet koji je vama interesantan. Zatim slijedi popunjavanje aplikacije. Ako ste četvrta godina već vam je poprilično kasno što se tiče američkih škola. Apliciranje bi trebalo početi polovinom treće godine u srednjoj školi. Osim ličnih podataka to zahtjeva i pisma preporuke od vaših profesora i eseje koje trebate napisati o sebi", rekao je Čeljo.
Čeljo je kazao da nakon toga slijedi polaganja upisnog testa koji se uglavnom bazira na jezicima, a što opet ovisi o zemlji apliciranja. Uzimajući u obzir dati trenutak on je kazao kako se svi uglavnom oslanjaju na dobivanje stipendija koja su jako važne posebno ako neko ima dobre ocjene i uspjehe.
"Što se tiče SAD-a, dosta stipendija se daje i za sportiste. Postoji mnogo načina da dobijete stipendije u smislu finansijske pomoći koja može biti za život, knjige ili kompletno studiranje. Najveće stipendije vjerovali ili ne su u sportskim stipendijama", kazao je Čeljo.
S obzirom na to da BiH ima dosta talentovanih studenata i sportista velika je šansa da bh. građani dobiju stipendiju kao internacionalni student. Pošto mnogo naše djece ima dvojna državljanstva to im je dodatna olakšavajuća okolnost.
Što se tiče poslovne karijere on je ponovio da je od 2011. godine radio u firmi koja se bavi brodogradnjom ističući pri tome da je brodogradnja poslije informacionih tehnologija najbrže rastuća industrija. Objasnio je otvaranje firme u SAD-u ističući da je ta priča bitna iz profila poslovnog modela.
"Prvo je potrebno osmisliti poslovni model. Naš poslovni model je da imamo proizvodnju u BiH, da imamo resurse i ljude koji su obrazovani u BiH i vani te da iskoristimo taj potencijal kako bi bili direktni izvođači za najveće klijente", kazao je Čeljo.
On je objasnio i princip konkurentnosti objašnjavajući da kada se izađe na međunarodne tržište da konkurenciju ne predstavlju samo firme u BiH nego firme iz cijelog svijeta.
"Dobro je ako Bosanci i Hercegovci imaju međunarodno iskustvo. Mi smo naše ljude prvi put poslali vani 2014. godine uz pomoć Ambasade SAD-a, klijenata i finansijskih institucija. Iz perspektive biznisa ovo se važne stvari jer koštaju puno. Postoje razne vrste institucija koje vam mogu pomoći, od ambasade do finansijskih institucija u državi u kojoj poslujete. U našem slučaju to je bila Florida", rekao je Čeljo.
Radmanović: Na referendumu bi se 90 posto građana RS-a opredijelilo za život sa Srbijom
Bosanka Irma Nezirović je tvrdila da je spavala s Beckhamom: Nakon ovog skandala ju je tužio
