Kako bh. društvo tretira žene u politici: BiH nije ni blizu evropskih standarda
Kakav je status žena u politici BiH, najbolje pokazuju izborne liste na kojima se ove godine našlo tek 29 kandidatkinja za načelnice i gradonačelnice. I dalje se postavlja pitanje kako su se tu našle, da li uživaju podršku svoje zajednice i političkih partija te da li zaista vjeruju da mogu biti političke liderke.
Ovim povodom UNDP i UN Women organizirali su dvije javne diskusije sa osam panelista i panelistica s dugogodišnjim liderskim i političkim iskustvom u BiH. Prva od diskusija upriličena je danas, a na kojoj se govorilo o položaju žena u društvu BiH, politici i ekonomiji.
Vratiti se ekonomskom jačanju žena
Na početku panela ekonomska analitičarka Svetlana Cenić istakla je da se ono što danas imamo u BiH, nakon stotinu godina projekata osnaživanja žena, pretvorilo u katastrofu.
"Ja bih bukvalno prozvala žene da počnu voditi računa o sebi, a ne da čekaju da se neko izbori za njih. Mi moramo mnogo toga promijeniti iz korijena i vratiti se ekonomskom osnaživanju žena, jer nema sloboda bez ekonomske slobode. Ne treba nama tamo negdje neki sajam heklanja žena koji nazivamo osnaživanjem žena. Zašto žene ne bi učile informacione tehnologije i nešto za šta se same mogu boriti", kazala je Cenić u uvodnim riječima.
Izborne liste oslikavaju status žena u politici BiH, ali u velikoj mjeri sve ovisi o odnosu političkih stranaka prema kandidatkinjama i generalno ženema učesnicama u političkim procesima, o čemu je danas govorio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut.
"Imamo dobar zakonski okvir, ali on se u praksi pretvorio samo u formu. Sve se svodi na to kako političke stranke pozicioniraju žene. BiH nije ni blizu evropskih standarda kada je riječ o učešću žena u politici, ali opet ima bolje zakonske okvire od pojedinih evropskih zemalja", rekao je Arnaut dodavši da bi bilo najbolje zakonski osigurati učešće žena na izborima u procentu od 50 posto.
Podsjetimo da trenutni zakon obavezuje političke partije da na kandidatskim listama moraju imati najmanje 40 posto žena.
Problem delegiranja žena u manjim sredinama
Ipak, šefica Kluba zastupnika DF-a u Parlamentu Federacije BiH Alma Kratina pojašnjava kako političkim strankama možda nije problem da delegiraju žene u većim gradovima, što nije slučaj u manjim sredinama koje su pod utjecajem patrijarhanog društva.
"Nismo mi daleko odmakli kada je riječ o promjeni svijesti o rodnoj ravnopravnosti i prosperitetu društva. Ove promjene zahtijevaju angažman cijelog društva. Mi u ovu piču moramo uključiti i muške kolege jer ovo nije priča samo za žene", kazala je Kratina.
Ona je tokom panela istakla i da žene moraju imati jaču oštricu da pokažu svoju osobnost i snagu.
"Mi živimo u zemlji s većim procentom obrazovanih žena od muškaraca. Žena ima, ali snaga mora doći s jednog širkog fronta. Živimo u zemlji gdje se sve posmatra iz vizure nacionalne kvote, a ne rodne ravnopravnosti. Postoji prostor da se radi, ali u rješavanje ovog pitanja mora se uključiti široki auditorij", kazala je Kratina.
Jedan od govornika današnjeg panela bio je i Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH. Kao čovjek koji je 15 godina vodio kadrovsku politiku stranke na lokalnom nivou, Mehmedović je istakao da su žene u politici dosta senzibilnije i odgovornije prema povjerenim dužnostima, što je, kako kaže, blagodat koja se mora iskoristiti.
"BiH ima dobar zakonski okvir, ali čini se da je sve to pomalo neefikasno, posebno ako uzmemo u obzir da smo konzervativno društvo. Ovdje je ključno da nema osude javnosti. Ženama ne treba niko davati pravo, ono je njima zagarantovano, ali sve sfere društva moraju ih obrabriti da se izbore za svoju poziciju u društvu. To je jedan dugotrajni društveni proces, ali na tome moramo insistirati", rekao je Mehmedović.
Rodno odgovorni budžeti
Govornici su se osvrnuli i na kreiranje rodno odgovornih budžeta. Kako je kazala Svetlana Cenić, svi budžeti u BiH se u 90 posto slučajeva samo kopiraju, ovisno o tome da li je izborna godina ili ne.
"Mi godinama pričamo o rodnom budžetiranju, ali od toga nema ništa. Većina našeg stanovništva uopće ne učestvuje u raspravama o budžetu, ne znaju šta znači budžet, ne znaju pročitati osnovno iz budžeta. Zbog toga nikad niko nije odgovarao za stvaranje deficita. Ministarstva finansija više i ne traže budžete u cijelosti, već traže popunjavaje formulara na kojem se upisuju najvažnije stavke. Niko ne ulazi u detalje budžeta", rekla je Cenić.
Još jedna od poruka s današnjeg panela jeste potreba iskorjenjivanja takozvanog balkanskog sindroma tapšanja po ramenu političkih vođa. Kako je kazala Cenić, to je ono što se najčešće traži od žena u politici, a što, kako je dodao Arnaut, odvraća čestite i žene i muškarce iz svijeta politike.
Fascinantne fotografije s Islanda nakon još jedne erupcije vulkana koji je spavao 800 godina
