Kako bi mogli izgledati potencijalni scenariji ukoliko bi hrvatske stranke bojkotovale izbore
U četvrtak će u državnom parlamentu zasjedati neumski pregovarači i pokušati definirati tačke za koje postoji konsenzus te ostaviti prostora za sporna pitanja, iako su šanse za dogovor minimalne.
Kako Klix.ba saznaje, nije isključeno da za desetak dana ponovo vidimo i međunarodne predstavnike u posljednjem pokušaju za dogovor. Jedna od opcija je da bi zbog izbornog zakona u BiH mogao doputovati i evropski komesar za vanjsku politiku Josep Borrell.
Međutim, ostavimo to po strani. Pesimizam koji su sami političari ispoljili nakon pregovora u Neumu nametnuo je nekoliko pitanja. Prvo je stigla najava iz reda hrvatskih stranaka o konačnom odgovoru koji će biti iskristalisan 19. februara na sjednici Hrvatskog narodnog sabora (udruženja koje okuplja sve hrvatske stranke u BiH). Dvije su opcije koje se nameću, a to je blokada ili bojkot izbora.
Prostor za eventualnu blokadu izbora je sužen. Prvo zbog ranijih poruka visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i nekoliko opcija za finansiranje izbora, ukoliko bi problematično bilo usvajanje budžeta. Ono što je mnogo realniji scenarij je bojkot izbora svih stranaka s hrvatskim predznakom.
U trenucima kada Milorad Dodik svojom politikom na razne načine pokušava omalovažiti državu i predstaviti je nefunkcionalnom, potencijalni bojkot izbora hrvatskih stranaka situaciju bi mogao dovesti do političkog usijanja, ali i uz izvjestan rizik onog koji bojkotuje.
Hipotetički, hrvatske stranke se do izbora mogu ponašati po ustaljenoj matrici. Čak i učestvovati u organizaciji izbora. Međutim, na sami dan održavanja izbora može se dogoditi da predsjednici izbornih komisija, odbora i cijele infrastrukture u mjestima s hrvatskom većinom podnesu ostavke i ne ostave nimalo prostora za bilo kakvu zamjenu.
U takvom razvoju događaja izbori će se održati uz izvjesne probleme u minimalno dva kantona. Stranke s hrvatskim predznakom mogu također odbiti delegirati svoje predstavnike za Dom naroda FBiH. Međutim, u takvim okolnostima mogu pasti i u zamku. Ili će bojkotovati izbore na svim niovima ili će učestvovati. Ukoliko budu učestvovali u izborima za kantonalne skupštine, prihvatit će legitimitet procesa.
I čak iako postoje neki optimisti, koji će reći da bojkot nikome ništa nije donio i da se matematički vlast može formirati i dalje ostaje otvoreno pitanje funkcionalnosti cijelog sistema.
Scenarij s biračkim odborima je samo jedan primjer potencijalnog razvoja situacije. I bez obzira na neki drugi sličan potez, bojkot HDZ-a i drugih stranaka ne može se porediti s bojkotom opozicije u Srbiji. Tamošnju opoziciju taj bojkot je takoreći ugušio, ali eventualni bojkot u BiH mogao bi se raspršiti na više strana. U ovom trenutku vjerovatno niko od političkih aktera i ne zna niti crta moguće opcije. Ali jedno je sigurno. Otvaranje drugog fronta institucionalne krize, koja će značiti kolaps rada institucija u FBiH, uz Dodikovu politiku u RS-u je neminovna politička stranputica.
U situaciji bojkota izbora ili bilo koje vrste ignorisanja institucija komandu može preuzeti samo međunarodna zajednica, ali onda politika u BiH treba biti spremna na svašta. A to svašta se može sublimirati kroz izjavu američkog ambasadora Erica Nelsona s pregovora u Neumu: Svaki dogovor je sigurno bolan, ali budite svjesni da će, ako se ne dogovorite, biti još bolnije. Sada samo ostaje da se vidi ko je spremniji da trpi veću bol - HDZ i srodne stranke ili stranke iz Sarajeva s druge strane stola.
Mještani Donje Jablanice ponovo traže pravdu nakon poplava: "19 mrtvih i 19 razloga za borbu"
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
