Kako danas žive penzioneri: Njihovi predstavnici kažu da preživljavaju, a problem je i zdravstvo
Mehić je ocijenio kako do danas nije bilo značajnijeg napretka za tu kategoriju.
"Kompletna politička i ekonomska situacija u društvu direktno se reflektira na ovu populaciju. Dijelimo sudbinu društva u vrlo specifičnim okolnostima, a imajući u vidu stepen inflacije kakav jeste i svakodnevno divljanje cijena, te visine mirovina, može se mirne duše reći da umirovljenici ne žive nego preživljavaju", kazao je Mehić.
Savez, inače, broji oko 198.000 aktivnih članova, odnosno oko 70 posto populacije umirovljenika koji primaju mirovine preko Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Najniža penzija u FBiH iznosi 424 marke ali, po Mehićevim riječima, postoje i niže, tv. srazmjerne mirovine (koje se ostvaruju u dvije države), koje prima oko 60 posto penzionera.
Mehić je podsjetio da je Savez 1. juna uputio Vladi FBiH zahtjev za povećanjem najniže penzije, kao i svih drugih penzija.
Također, zatraženo je od Federalne vlade da se na nivou FBiH i kantona osmisli plan ekonomske i socijalne pomoći toj populaciji, jer, kako kaže Mehić, nema tog postotka povećanja mirovina koji bi zadovoljio budući da cijene stalno rastu.
Podsjetio je da je u julu Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio zaključak kojim je naloženo Vladi FBiH da poveća za najmanje 5 posto najniže penzije, a ovih dana pokrenuta je inicijativa da se ide na povećanje tih najnižih penzija.
"Mi u rukovodstvu Saveza smatramo da to nije dovoljno, jer ako se budu povećavale samo najniže mirovine onda ćemo i mi ostali doći u zonu najnižeg primanja mirovine. Tražimo da se povećaju sve mirovine osim maksimalnih, jer inflacija i rast cijena pogađa sve", poručio je Mehić, napominjući kako će biti ustrajni u svojim zahtjevima.
Nije samo visina penzija ono što muči građane u trećoj životnoj dobi. Pored penzija jedna od najvažnijih stvari je zdravstvena zaštita.
"Da je zdravstvena zaštita u Federaciji BiH skupa i neefikasna pokazalo se najbolje u vrijeme epidemije koronavirusa kada su na površinu izišle sve negativnosti. Zbog toga je smrtnost umirovljeničke populacije povećana na 7 posto, a tolika nije bila od 1997. godine otkako postoji Savez", kazao je Mehić.
Po njegovim riječima, slabost zdravstvene zaštite ogleda se i u tome što izuzetno dugo treba čekati na kompleksnije preglede, lijekovi su najskuplji u regiji, a veliki dio tih lijekova nije na esencijalnim listama.
"Kada doktor umirovljeniku propiše lijek on može da bira između lijeka i kruha, i vjerujte, bira lijek", kazao je Mehić.
U Savezu smatraju da je potrebna reforma u zdravstvu i da nema potrebe za tolikim županijskim zavodima zdravstvene zaštite koji, ustvrdio je Mehić, predstavljaju skup i neefikasan državni aparat.
