Kako gledati pozive iz RS-a? Oni koji odu postat će fusnota u historiji političkih avantura, umjesto njih će doći drugi

"Republika Srpska u narednom periodu, posebno krajem tekuće, a početkom naredne godine suočava se s dospijećem obaveza po osnovu emisije obveznica na Londonskoj i Bečkoj berzi, što predstavlja značajan fiskalni izazov. Otplata ovih dugova, uz pripadajuće kamate, dolazi u trenutku kada su budžetski pritisci već izraženi, a mogućnosti za dodatno zaduživanje sve neizvjesnije. S obzirom na trenutne ekonomske prilike i ograničen fiskalni prostor, ostaje nejasno na koji način će vlasti osigurati potrebna sredstva za uredno servisiranje ovih obaveza, posebno u kontekstu globalnih tržišnih neizvjesnosti i potencijalno nepovoljnih uslova refinansiranja", rekao je Hasanović.

Politička nestabilnost koju je Dodik izazvao na prostoru cijele BiH dodatno otežava RS-u ispunjavanje uslova refinansiranja kredita i dobijanja dodatnog novca.

"Uslovi za refinansiranje duga i pristup međunarodnim finansijskim tržištima u velikoj mjeri zavise od političke stabilnosti i predvidivosti ekonomske politike, a eskalacija političkih tenzija može dodatno otežati pregovore o novim aranžmanima ili produženju postojećih obaveza. U takvom kontekstu, zaista mi je nejasno na koji način će RS osigurati finansijska sredstva potrebna za servisiranje dugova koji dospijevaju naredne godine, dok istovremeno insistira na mjerama koje bi mogle dodatno izolovati entitet u institucionalnom i finansijskom smislu", kazao je Hasanović.

On dodaje da svjedočimo jednom paradoksu "poziva vlasti iz RS-a, kojima nastavljaju s retorikom o povlačenju zaposlenika iz određenih institucija BiH, postavljajući pitanje kako planiraju upravljati finansijskim obavezama u situaciji gdje bi takvi potezi mogli dodatno narušiti fiskalnu stabilnost entiteta".

Onima koji napuste institucije BiH poručuje da će vrlo brzo biti zamijenjeni novim i stručnim ljudima, a da će oni koji odu postati samo "fusnota u historiji političkih avantura".

"Nadalje, smatram da je važno istaći da državni službenici i namještenici u Institucijama Bosne i Hercegovine nisu predstavnici entiteta, već službenici države, dio Sistema koji predstavljaju suverenitet i funkcionalnost Bosne I Hercegovine kao međunarodno priznate države. Ako se zaista desi situacija da napuste institucije, njihova mjesta neće ostati upražnjena – zamijenit će ih novi, stručni i neopterećeni ljudi, posvećeni jačanju države, a ne njenom sabotiranju, dok će oni koji su otišli ostati samo fusnota u historiji političkih avantura bez rezultata", rekao je.

RS planira povući novac preko UIO, ali koliko je to izvodivo

Finansiranje institucija BiH je ustavna i zakonska obaveza, a ne politička odluka, poručio je Muhamed Hasanović na naše pitanje da prokomentariše najavu ministra finansija BiH Srđana Amidžića da će višak novca od onih koji napuste institucije preusmjeriti u budžet RS-a uz pomoć Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH).

"Nijedan entitet ne može jednostrano odlučivati o sudbini tih sredstava, niti usmjeravati novac koji pripada svim građanima", rekao je.

Uvjerava da su spremni

Ima li RS novac za plate hiljada Srba u institucijama BiH? Amidžić tvrdi da ima plan, a pomoći će mu UIO

Kako bi dao zaključak o Amidžićevoj najavi, ističe da je prvo potrebno objasniti sam proces prikupljanja i raspodjele indirektnih poreza.

"Naime, naplata i raspodjela prihoda po osnovu indirektnih poreza navedena je u Zakonu o sistemu indirektnog oporezivanja, a nakanado je precizirana i Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. Na osnovu navedenih zakona ističem sljedeće: Uprava obezbjeđuje da stanje na jedinstvenom računu sadrži neophodni minimum potreban da joj omogući izmirenje svih obaveza koje se odnose na indirektne poreze koje naplaćuje, te da se podjele prema budžetu države i budžetima entiteta i distrikta vrše redovne uplate", rekao je.

Nadalje, Hasanović izdvaja tri najvažnije tačke koje treba znati o raspodjeli sredstava od indirektnih poreza.

• Iznos koji se prenosi državnom budžetu zasniva se na iznosu u državnom budžetu za tekuću godinu. Ovaj iznos, koji se definira se u Globalnom okviru fiskalnog bilansa politika u BiH za 2025. godinu, ali i za prethodnu godinu, iznosi 1.020.500.000 KM

• Iznos koji se prenosi, FBiH i RS-u utvrđuje na osnovu njihovog udjela u krajnjoj potrošnji prikazanog u prijavama PDV-a

• Dio koji je potreban za finansiranje vanjskog duga, oduzme se od udjela FBiH, RS i Brčko Distrikta, te se direktno uplaćuje u budžet institucija Bosne i Hercegovine.

"Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda jasno definira način raspodjele prihoda i to: koeficijent doznačavanja entiteta utvrđuje se kao odnos suma krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodatu vrijednost za robu i usluge na teritoriji datog korisnika prihoda", kazao je.

Budući da se pokrenula rasprava o raspodjeli sredstava od UIO, on smatra da je važno podsjetiti na lošu praksu nesrazmjerne raspodjele tih sredstava. Upravo takva praksa dovodi do toga da FBiH daje mnogo više novca u budžet BiH nego RS, što je suprotno Amidžićevoj tvrdnji da RS već finansira uposlene Srbe na državnom nivou.

"Činjenično stanje je da FBiH, iako prikupi najveći dio sredstava, dobija znatno manje u raspodjeli. Uzmemo li u obzir da je apsolutni nesrazmjer u raspodjeli indirektnih poreza, te da kako sam već naveo FBiH prikupi daleko više nego što joj se raspodijeli, jasno je da većinu zaposlenika na državnom nivou, bez obzira na nacionalnu pripadnost, u najvećoj mjeri finansira upravo FBiH, a ne RS".

Naveo je i dva primjera nepravedne raspodjele sredstava od indirektnih poreza.

"Eklatantan primjer nepravedne raspodjele predstavljaju sredstva od putarina, koja iznose oko 650 miliona KM i stoje neiskorištena zbog nedostatka konsenzusa o njihovoj raspodjeli, Naglašavam da FBiH doprinosi sa 560 miliona KM od tih sredstava, ali zbog trenutne raspodjele, FBiH dobija samo 59-60 posto od preostalog iznosa nakon što se 10 posto ostavi za poravnanje. Ostatak sredstava se dijeli tako da FBiH pripada 59-60 posto, što iznosi oko 435 miliona KM, te samim tim praktično finansira RS i Brčko Distrikt", kazao je.

"Još jedan drastičan primjer dispariteta jeste činjenica da se 90 posto sredstava od akciza na uvoz robe prikupi na teritoriji FBiH, dok se preostalih 10 posto prikupi u RS, ali se uprkos tome sredstva i dalje raspodjeljuju na način koji ne odražava realan doprinos", dodao je Hasanović.

On poziva sve da se, umjesto pogrešnih interpretacija, posvete konkretnim ekonomskim izazovima, koji su od stvarnog značaja za građane.

"Bosna i Hercegovina treba stabilne institucije, a ne politizaciju finansijskog sistema. Stabilnost finansijskog sistema i poštivanje zakonskih okvira moraju biti prioritet svih nas koji obnašamo odgovorne funkcije. Politička retorika ne smije ugrožavati funkcionisanje institucija i ekonomske tokove koji su ključni za budućnost svih građana. Bilo kakve jednostrane odluke koje bi ugrozile funkcionisanje institucija BiH ne bi donijele korist nikome, već bi samo produbile ekonomske izazove i povećale nesigurnost u poslovnom ambijentu. Smatram da je zaista suvišno govoriti o tome da bilo koji entitet izdvaja novac, odnosno finansira institucije BiH, jer ta sredstva pripadaju državi prije nego što uopšte budu raspodijeljena. Institucije BiH nisu ničiji politički plijen, već garant stabilnosti i sigurnosti svih građana", zaključio je Hasanović.

RS se sve više zadužuje

Prema informacijama koje Ministarstvo finansija i trezora BiH kvartalno objavljuje na svojoj web stranici, RS bilježi značajan rast javnog duga u posljednjih nekoliko godina. Unutrašnji dug RS-a je od 2019. do 2023. porastao s 1,97 milijardi KM na 2,59 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu 2024. dosegao 2,63 milijarde KM.

"Ovaj rast ukazuje na povećane potrebe entitetske vlade za zaduživanjem unutar zemlje", kazao je Hasanović.

Vanjski dug RS-a također je oscilirao, s 3,41 milijarde KM u 2019. na 3,66 milijardi KM u 2023. godini. U prvom kvartalu 2024. on je iznosio 3,69 milijardi KM, ali je u drugom kvartalu blago opao na 3,61 milijardu, dok je u trećem kvartalu porastao na 3,93 milijarde KM.

"Ova dinamika sugerira da RS povremeno vraća dugove, ali se i dalje oslanja na nova zaduženja", pojašnjava Hasanović.

Ukupni javni dug RS-a (unutrašnji + vanjski) porastao je sa 5,38 milijardi KM u 2019. na 6,25 milijardi KM u 2023. godini. U 2024. godini nastavlja se trend rasta, pa je u prvom kvartalu iznosio 6,33 milijarde KM, a u trećem kvartalu dostigao 6,56 milijardi KM.

"Ovi podaci pokazuju da se RS sve više oslanja na dug kao način finansiranja svojih budžetskih potreba", zaključuje zamjenik državnog ministra finansija.

Ovakav nivo zaduženja, kako navodi Hasanović, postavlja pitanje fiskalne održivosti, pogotovo kada se u obzir uzme politička situacija.

Šta o planovima RS-a govori potvrđeni budžet institucija BiH?

Hasanović ukazuje na licemjernost SNSD-ove politike jer su povećali budžet institucijama koje trenutno pokušavaju osporiti.

"Ako pogledamo konkretne podatke, vidimo da su institucije poput Ustavnog suda BiH dobile povećanje od 1,25 miliona KM ili 13 posto, Tužilaštvo BiH 1,55 miliona KM ili 7 posto, dok je Sud BiH dobio čak 15 posto više sredstava, pri čemu se značajan dio tog povećanja odnosi na troškove pravnih usluga. Granična policija BiH dobila je dodatnih 6,7 miliona KM, dok je budžet Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povećan za 34 posto, uključujući kapitalne investicije za "nadogradnju pravosudnog sistema. Ono što je posebno indikativno jeste da su upravo predstavnici iz Republike Srpske u državnim institucijama podržali ova povećanja, iako istovremeno najavljuju smanjenje nadležnosti ovih organa na prostoru RS. Dakle, dok u javnosti promovišu narativ o jačanju entitetske autonomije, istovremeno budžetom podržavaju jačanje institucija na nivou BiH", rekao je Hasanović.

Iz SNSD-a su kazali kako to nije relevantno jer je budžet generalno povećan pa i ovim institucijama te da nisu mogli pojedinačno razdvajati i smanjivati budžet samo za neke institucije. Hasanović pak ističe da postoje institucije kojima je budžet smanjen.

"Budžet je smanjen za određene institucije, uključujući Upravu za indirektno oporezivanje (-18,66 mil KM), Ministarstvo sigurnosti (-915.999 mil KM), Kancelarija za veterinarstvo (-2.046.000 mil KM) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (-911.111 mil KM). Ova selektivna budžetska politika dodatno osnažuje argument o neprincipijelnosti politike SNSD-a na državnom nivou. Dok se značajna sredstva ulažu u institucije koje su predmet političkih napada iz RS-a, istovremeno dolazi do smanjenja budžeta za Upravu za indirektno oporezivanje, dok Granična policija i OSA, institucije koje su često tema političkih rasprava, dobijaju značajna povećanja", zaključio je.

Kao još jedan pokazatelj dvostrukih standarda SNSD-a jeste planirano zapošljavanje u 2025. godini.

"Ministarstvo odbrane planira 759 novih zaposlenih, Granična policija 150, SIPA 30, a Visoko sudsko i tužilačko vijeće dodatnih devet osoba. Dakle, uprkos narativu o slabljenju države, upravo predstavnici RS u vlasti na nivou BiH podržavaju budžet koji predviđa povećanje broja zaposlenih u institucijama koje oni sami nazivaju nepoželjnim", kazao je Hasanović.

Sve ovo o čemu smo razgovarali, Hasanović ističe da pokazuje kako se politička retorika o povlačenju nadležnosti koristi isključivo u dnevnopolitičke svrhe, dok u praksi ne postoji nikakva stvarna namjera da se utjecaj tih institucija zaista smanji.