Kako "hajrovati" 200 hiljada KM iz budžeta, a platiti samo 110 KM kazne? Magazinović o korupciji u javnim nabavkama
Na konferenciji je prisustvovao i direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić, koji je ukazao na razmjere ovog problema i potrebu hitnih reformi.
"Malo je neobičan naslov, ali trebamo stvari nazvati pravim imenom", kazao je Magazinović, istaknuvši da je nakon eliminacije tzv. profesionalnih žalitelja, koji su blokirali tendere i ucjenjivali ponuđače, sistem javnih nabavki konačno deblokiran.
"Međutim, ljudi su nam ukazali na veći problem – namještanje tendera i druge zloupotrebe u procesu javnih nabavki. Firma ne može dobiti tender u postupku koji nije u skladu sa zakonom, a da to neko iz institucije nije omogućio."
Magazinović je objasnio da postoje brojni mehanizmi manipulacija u procesu nabavki, pri čemu je posebno izdvojio pregovarački postupak bez objave, zloupotrebu hitnosti i manipulaciju tenderskom dokumentacijom.
"Primjera radi, neko proglasi da je samo jedna firma sposobna da isporuči određenu robu ili uslugu, i to jednostavno potvrdi izjavom. Također, hitnost se koristi kao izgovor da se izbjegne tender, često zbog namjernog kašnjenja u raspisivanju ili ubacivanja grešaka u tendersku dokumentaciju, koje se potom koriste za obaranje tendera i provođenje direktne nabavke."
Kao još jedan uobičajeni model korupcije, Magazinović je naveo dodatne nepredviđene radove.
"Recimo, gradi se škola, a u tenderskoj dokumentaciji namjerno se 'zaboravi' elektroinstalacija. Kada radovi počnu, otkriva se da je to neophodno, te se zaključuje dodatni ugovor bez tendera, koji može iznositi i do 20 posto ukupne vrijednosti projekta. Na projektu vrijednom 20 miliona, to znači ogromne sume."
Osim toga, kazao je da se zakonodavni okvir de facto podsticajno odnosi prema onima koji se bave koruptivnim radnjama.
"Za odgovorna lica predviđene su kazne od 300 do 3.000 KM, dok pravna lica plaćaju od 1.500 do 15.000 KM. U praksi, ministarstvo samo sebi plaća kaznu u budžet, dok oni koji kradu ostaju nekažnjeni. Postoje primjeri gdje je neko dodijelio ugovor od 200.000 KM bez raspisivanja tendera, a kažnjen je sa samo 110 KM jer je 'priznao' prekršaj."
Magazinović je upozorio da će borba protiv korupcije u ovom sektoru naići na otpor moćnih grupa.
"Treba znati da je ovo ozbiljan sigurnosni izazov. Znamo da će se određeni politički i finansijski centri moći potruditi da ovaj zakon ne prođe. Ali spreman sam odigrati ovu utakmicu."
Predložene izmjene zakona odnose se na povećanje novčanih kazni i uvođenje novih krivičnih djela, poput pogodovanja u javnim nabavkama i uticaja na odluku ugovornog organa, uz predviđene zatvorske kazne od šest mjeseci do deset godina, ovisno o iznosu pronevjerenog novca.
"Između razbojnika koji naoružan opljačka banku i onoga koji ukrade novac kroz javne nabavke nema nikakve razlike. Prvi nosi kapuljaču, drugi kravatu. Razlika je samo u tome što su sredstva u banci osigurana, dok novac iz budžeta, kada se ukrade, može značiti loše puteve, slabije zdravstvene usluge i ugrožene živote građana", zaključio je Magazinović.
Direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić istakao je da je korupcija u ovom sektoru postala sistemski problem.
"Onaj ko krade javni novac gleda na njega kao na tuđi novac, ali to je novac građana BiH, koji treba da ide u bolju infrastrukturu, zdravstvo i sigurnost. Moramo naći način da ovaj sistem oslobodimo od organizovanog kriminala i obezbijedimo transparentne i pravedne javne nabavke."
Na kraju, pozvao je medije i javnost da podrže borbu protiv korupcije u javnim nabavkama.
"Ovo je borba koju moramo voditi zajedno. Građani zaslužuju odgovornost i pravednost u upravljanju javnim sredstvima."
