Kako je EU vagala i izvagala: Zašto su Srbija i Crna Gora dobile zeleno svjetlo za putovanja, a BiH ne
Mnogo je pitanja zašto je to tako. Postojali su određeni kriteriji, čak se spominju i brojne rasprave među zemljama članicama EU, ali ne može se isključiti ni politički segment u cijeloj priči.
Ključni element bila je epidemiološka situacija u pojedinoj državi u zadnjih 14 dana. Gledao se broj novozaraženih na 100.000 stanovnika i poredio sa prosjekom Evropske unije. Da bi neka država dobila zeleno svjetlo trebala je imati približan prosjek za prosjekom EU na 100.000 stanovnika.
Epidemiološka situacija u BiH jeste pogoršana u zadnjih 15 dana. Ipak, ako uporedimo rast novozaraženih u Srbiji sa onim u BiH, onda je evidentno da taj kriterij nije bio presudan. Srbija već danima bilježi više od 220 novozaraženih sa tendencijom rasta.
Evropska unija je u obzir uzimala generalni odgovor svake države na koronavirus, uzimajući u obzir dostupne informacije poput broja testiranja, praćenja kontakata, liječenja oboljelih, dostupnosti informacija i druge aspekte.
Treba naglasiti da je Evropska unija u obzir uzela i reciprocitet. Tako BiH u prilog nije išlo ni što vlast nije otvorila granice za državljanje EU, za razliku od Srbije.
Kada je u pitanju broj testiranja zanimljivo je da je BiH mnogo više testirala od naprimjer Hrvatske. Također BiH ima znatno povoljniju epidemiološku situaciju i od nekih članica EU, poput Švedske.
Ipak, s obzirom d aje jasno da je EU vagala više faktora, ne može se isključiti opcija ni određenog dijela političke primjese. Evropska unija nastoji sa Srbijom održati kontinuitet saradnje u kontekstu pitanja Kosova, pa se stavljanje Srbije na zelenu listu može određenim dijelom posmatrati i u tom smislu. Crna Gora je svakako najbliža EU od svih zemalja Zapadnog Balkana.
Tako će BiH morati čekati revidiranje ove liste 15. jula, a građanima naše zemlje ne preostaje ništa drugo nego da se nadaju boljim vijestima sredinom sedmog mjeseca.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
