Kako je inicijativa koja bi značajno pomogla osobama s karcinomom u BiH "zapela" u proceduri

"Prvi cilj je donijeti zakon koji bi omogućio da Ministarstvo civilnih poslova, od međunarodnih programa i grantova (poput programa EU4Health čija smo članica postali ove godine) aplicira za sredstva za realizaciju programa preventivnih pregleda. Ovo je značajno budući da ovakvi programi iziskuju ogromna sredstva za obuku, pripremu, opremu (mamografi i druga dijagnostička oprema), organizaciju i sprovođenje. Program bi u svoj obuhvat uvrstio karcinome koji su u BiH najzastupljeniji (karcinomi grlića materice, dojke, kolorektalni, pluća, prostate, melanoma i drugo) kao i preglede krvnog pritiska i mjerenja nivoa šećera u krvi. Grupa eksperata, ljekara i epidemiologa bi predložila sadržaj Zakona odnosno obavezne elemente takvog programa kako bi i zakon i program bili na nivou istih programa u zemljama EU", pojašnjava zastupnica u PD PSBiH.

Drugi cilj, kako dalje kaže, je spasiti građane BiH "od kojih većina nije u mogućnosti priuštiti sebi redovne preglede tako da ta oboljenja često bivaju nedijagnosticirana na vrijeme ili se dijagnosticiraju onda kada su u poodmaklom stadiju", a još dodaje da je u tim slučajevima šansa za preživljavanje manja, a liječenje skuplje. Uz to je još istakla da je pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu osnovno ljudsko pravo, te da je "zaštita naših građana" dužnost svih parlamentaraca.

"Treći cilj je omogućiti ogromne uštede sredstava entitetskih i kantonalnih budžeta kako bi se ta sredstva mogla preusmjeriti na druge potrebe zdravstvenog sektora i savremenije metode liječenja. Primjerice, odstranjivanje mladeža za koje se sumnja da mogu prerasti u melanom, u BiH košta između 30 i 60 KM dok tretman košta u prosjeku 150.000 KM i to tretman relativo starim metodama liječenja dok za savremene metode ta cijena raste na 2.000.000 KM po pacijentu", ističe Karamehić Abazović.

Još je dodala kako je dodatni cilj bio i "konačno stvaranje Registra oboljelih od malignih bolesti na državnom nivou", čime bi se svim nivoima vlasti dao osnov za adekvatno planiranje nabave lijekova i opreme.

Međutim, ova inicijativa je stala već na prvom koraku. Karamehić Abazović nam pojašnjava i kako je proces zastao i zbog čega.

"Nakon što je iniciativa predata u parlamentarnu proceduru, Kolegij ZDPSBiH ju je uputio nadležnoj komisiji a to je Zajednička komisija za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Razmatranje inicijative se trebalo dogoditi na jučerašnjoj sjednici Komisije. Međutim, predsjednik komisije Radovan Kovačević je nije uvrstio na dnevni red te me kao supredlagača inicijative nije obavijestio a što mu je bila poslovnička obaveza. Na sjednici Komisije je, na upit jedne od članica, tvrdio da je inicijativa uklonjena budući da je kolegica Miljanović povukla svoj potpis i zatražila da se iniciativa povuče što je također protivno Poslovniku Zastupničkog doma jer svaki zastupnik ima pravo da individualno (ili u grupi) predlaže inicijative pa je tako jedan preostali potpisnik dovoljan da se iniciativa razmatra. I u varijanti da jedan potpisnik traži povlačenje inicijative, drugi mora biti obaviješten i konsultovan imajući u vidu naša poslovnička prava na samostalno podnošenje inicijativa", opisala je događaje zastupnica NiP-a.

Dalje, kako kaže, je uslijedio zahtjev zastupnice Aide Baručije (NB) da se inicijativa stavi na dnevni red, kao i da se Karamehić Abazović, kao predlagačica, obrati komisiji.

"Nakon mog obraćanja, predsjednik komisije Radovan Kovačević ponovno krši Poslovnik i ne daje prijedlog na glasanje članovima komisije već prelazi na drugu tačku dnevnog reda. Napominjem da se na rad zajedničkih komisija, primjenjuju poslovnici oba doma PSBIH u kojima stoji ista odredba o mogućnosti uvrštavanja novih tačaka dnevnog reda na samoj sjednici. Slijedom toga, inicijativa se nije našla na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma", nastavila je.

Stav predlagačice ove inicijative je da je krivac za proceduralni zastoj jasan.

"Budući da je kolegica iz SNSD-a povukla potpis s inicijative tek nakon što je predsjednik Komisije za ljudska prava primio inicijativu u materijalu (i to neposredno prije zakazivanja sjednice) osnovano je pretpostaviti da je inicijativa postala “problematična” tek kada je dospjela u ruke Radovana Kovačevića", kaže Karahmehić Abazović.

Za kraj nam je otkrila i šta će biti dalji koraci u borbi za usvajanje ove inicijative.

"Ja ću kao zastupnica Naroda i Pravde, zahtjevati da tokom narednih koalicionih pregovora, ova inicijativa bude dio pregovaračkih zahtjeva Trojke i mislim da je takav zahtjev potpuno opravdan, imajući u vidu brojne zahtjeve SNSD-a. Ako bi inicijativu usvojili do kraja godine, mislim da bi do polovine naredne godine mogli imati adekvatan zakon, Program preventivnih pregleda i zaokruženu finansijsku konstrukciju. Bit će potrebno barem nekoliko mjeseci da se urade potrebne obuke i nabavi potrebna oprema (u najpovoljnijem scenariju jer su ovako značajni programi zahtjevni i tehnički i organizaciono) i bila bih najsretnija kada bi do kraja ovog mandata uspjeli početi s realizacijom pregleda. Efekti ovakvih programa obično se u istraživanjima mjere na višegodišnjem nivou (pet do deset godina) kada govorimo o statističkim pokazateljima, ali će rezultati biti vidljivi i u kraćem roku jer će eventualne dijagnoze biti dostupne već nakon prve godine primjene", ističe Mia Karamehić Abazović za Klix.ba.