Kako stoji u Inzkovom obrazloženju, ovom dopunom kriminalizira se negiranje genocida te zločina protiv čovjčnosti i ratnih zločina. kao i veličanje pojedinaca kojima jc neki sud izrekao osuđujuću presudu za počinjenje tih zločina.
"Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću, predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžavaju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose. Sve ovo šteti izgledima za sigurnu i mirnu budućnost Bosne i Hercegovine", kaže Inzko.
Već nekoliko godina, kaže Inzko, svjedok sam razornog učinka koji po društvo imaju nedostatak priznanja, odgovornosti i pravne zaštite za žrtve masovnih zločina i sistematskih zlostavljanja.
Negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebice su opasni u zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba. Dvadeset i pet godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam, odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija", navodi Inzko.
Visoki predstavnik je naglasio da je 1946. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda naglasila da je genocid zločin po međunarodnom pravu, koji je u suprotnosti s duhom i ciljevima Ujedinjenih naroda i koji civilizirani svijet osuđuje. Zločini počinjeni u BiH tokom rata, uključujući i posebice zločine počinjene na području Srebrenice, dobro su dokumentirani.
"Negiranjem genocida i drugih zločina po međunarodnom pravu, usljed kojeg se negiraju i pravomoćne sudske odluke, ugrožava se vladavina prava. Takvo negiranje predstavlja prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja, putem otvorenog uskraćivanja suosjećanja i empatije prema boli i patnji žrtava. Njime se krši pravo na ljudsko dostojanstvo, čime se narušava javni red i mir te onemogućava kohezija među etničkim i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini", ističe Inzko.
Zaključuje da, u tom smislu, ova dopuna ima za cilj riješiti činjenicu da pravni okvir BiH ne nudi odvraćajući odgovor na takve oblike govora mržnje.
"Konkretno govoreći, tim okvirom ne obrađuje se govor mržnje koji se manifestira kroz negiranje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pa čak i onih zločina koji su presuđeni od domaćih i međunarodnih sudova. Stoga je nužno da se takva djela - koja štete ne samo pojedincima, već i društvu u cjelini sankcioniraju i suzbijaju dok kazneno pravo u tu svrhu nudi svoje instrumente", zaključuje Inzko.
