Kako je Jugoslavija prije 50 godina vakcinisala milione građana protiv velikih boginja
Tada se Jugoslavija borila protiv epidemije velikih boginja. Reakcija tadašnjih vlasti bila je ekspresna od pojave prvog slučaja zaraze - hodočasnika s Kosova koji je donio virus.
Naravno, za razliku od koronavirusa koji već godinu "drma" svijet, velike boginje su čovječanstvu već bile poznate, na vakicnu nije bilo potrebno čekati, već je samo trebalo hitno suzbiti širenje. Ipak, i u dosta skromnijim medicinskim uslovima tadašnje jugoslavenske vlasti su za dva mjeseca vakcinisale milione svojih građana.
Beogradski Institut "Torlak" tada je koordinirao cijeli proces. A policija i vojska su odigrale veliku ulogu u samom procesu vakcinacije.
Đula Lošonc bio je tada đak završnog razreda Srednje medicinske škole u Subotici.
"Vojska i policija su bile angažovane da bi regulisale kretanje, jer je bilo zabranjeno kretanje svima koji nisu vakcinisani - na ulazima u gradove i izlazima iz njih su zaustavljana vozila, na perone autobuske i željezničke stanice nije se moglo bez potvrde o vakcinaciji", prisjeća se Lošonc u razgovoru za BBC na srpskom.
Predsjednik Josip Broz Tito odobravao je mjere i poteze, ali svjedočenja ljekara kažu da je pohvalno što se Tito u periodu krize nije mnogo pojavljivao u javnosti. Na kraju je epidemija suzbijena sa 175 zaraženih i 35 smrtnih slučajeva.
A danas, kada živimo globalnu pandemiju, vakcinacija nešto više od tri miliona građana BiH bit će, izgledno je, složeniji proces. Vakcina je tek odobrena, a neke tek trebaju biti odobrene. Naša zemlja će od trenutka odobrenja vakcine do dopremanja prvih količina i vakcinacije najrizičnijih grupa potrošiti skoro četiri mjeseca.
Da bi se stekao kolektivni imunitet u jednom društvu potrebno je vakcinisati minimalno 75 posto populacije. Vakcina se daje u dvije doze, a imunolozi smatraju da za djelovanje vakcine treba proći izvjesno vrijeme. Tako, ukoliko proces vakcinacije počne tek u četvrtom mjesecu, ona će djelovati moguće tek u šestom mjesecu naredne godine.
