Kako je Milanović kupio hrvatsku desnicu i postao veći HDZ-ovac i od Plenkovića
Najvažnija stvar za Milanovića ove godine je izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Zbog toga on stavlja kocku sve pa i ugled i status vanjske politike Hrvatske. To se u posljednje vrijeme najviše ogleda u stavovima predsjednika Hrvatske da se stavi veto na ulazak Finske u NATO ukoliko se u BiH ne izmijeni izborni zakon.
Za političke laike, ali i za one koji politiku brate detaljno takva analogija je besmislena. Ipak, Milanović je našao ugao kojim ucjenjuje, ondnosno kako on kaže iznuđuje izmjene izbornog zakona. Odluku o eventualnom vetu na ulazak Finske u NATO donosi parlament, odnosno Sabor Hrvatske, a ne predsjednik. Ipak, znakovito je s kolikim žarom se Milanović bori da Hrvatska ide tim putem.
Vladajući HDZ u Hrvatskoj ima sasvim suprotan stav i poručuje da neće podržati takvu ideju. Tako dolazimo u suludu političku situaciju gdje je najveći borac za bh. HDZ i njihove prijedloge izbornog zakona nekada deklarisani ljevičar Zoran Milanović. S druge strane lider HDZ-a Hrvatska Andrej Plenković iako gaji specijalne odnose sa sestrinskim HDZ-om u BiH javno ne pokazuje takvu nervozu, niti ucjenjuje niti prijeti radikalnim mjerama ukoliko se ne izmijeni izborni zakon.
Možda suštinski i nema razlike u zalaganju Milanovića i Plenkovića za izmjene izbornog zakona, ali je indikativno prestrojavanje ka desnici predsjednika Hrvatske.
Zašto to radi?
Milanović je u potpunosti promijenio kurs svoje politike. Svjestan gotovo slobodnog pada SDP-a koji je vodio godinama, nakon izbora za predsjednika države Milanović je namirisao potencijal desnog spektra pa je trenutno njegovo ime među Hrvatima u BiH popularnije i cjenjenije i od Plenkovića.
Zbog takvih stavova u Hrvatskoj mjesecima traje okršaj između Milanovića i Plenkovića pa se predsjednik Hrvatske u posljednje vrijeme sve intenzivnije etiketira kao ruski čovjek, što on negira. Ipak, brojne izjave koje je davao samo u posljednjih mjesec dana, bez obzira što je osudio rusku agresiju ostavljaju sumnju da povlači poteze koji u izazovnom geopolitičkom momentu idu u prilog Rusiji. Eventualni veto na pristup Finske NATO savezu samo bi simbolički bio krik zbog propalih pregovora za izmjene izbornog zakona u BiH, ali bi direktno najviše pogodovao Rusiji.
Rusija naime strahuje od daljnjeg širenja NATO saveza, a prve sljedeće zemlje koje bi već ove godine trebale pristupiti savezu su Finska i Švedska. Kako je to Milanović našao za shodno da Evropu, ali i Ameriku ucjenjuje blokadom prustupa Finske NATO-u, a ne nečim drugim. Zašto je kao protumjeru izabrao detalj koji u slučaju provođenja te mjere ide u prilog baš Rusiji.
Samit NATO-a na kojem Milanović namjerava uložiti veto za pristup Finske bit će održan 29. juna u Madridu. Na tom samitu će biti predstavnici država i predstavnici vlada, a glasat će ambasador svake države pri NATO-u. Kako Milanović namjerava uložiti veto bez podrške vlade nije jasno, ali je jasno da je tim najavama sebi kupio biračko tijelo u BiH.
Tako ga je predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić pohalio, kazavši da su drugi hrvatski političari poput Milanovića bili u posljednih 30 godina, Herceg-Bosna bi danas bila članica EU i NATO saveza.
Drugim riječima Milanović je na priči o izbornom zakonu potpuno istisnuo Plenkovića i postao "veći katolik od pape", odnosno veći HDZ-ovac i od Plenkovića. Za novi mandat na čelu Hrvatske Milanović ne treba brinuti. Pokupit će ogroman broj glasova desnice uz ono malo ljevice, ako je uopšte ostala u Hrvatskoj. Podsjetimo i SDP u Saboru Hrvatske ne bi trebao glasati za prijem Finske i Švedske u NATO. To je nedavno izjavio i zastupnik SDP-a Arsen Bauk.
Shodno aktuelnom stanju u Hrvatskoj se o ljevici sada može govoriti samo u tragovima, jer smo posljednjih godinu dana svjedočili masovnom prestrojavanju u desnu političku traku.
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
