Kako je pitanje Bosne posvađalo Kissingera i Bildta: "Politika koju zagovarate vodi u novi rat"
Naime, Bildt je 1996. godine reagovao je na Kissingerov tekst pod nazivom "U oku uragana" gdje se bavio analizom situacije u BiH.
"Do kraja godine u Bosni ćemo se suočiti s trenutkom istine. Više neće biti moguće prikrivati neusklađenost vojnih i političkih odredbi Dejtona koji je doveo do prekida vatre. Političke odredbe Dejtona zahtijevaju slobodne izbore, jedinstvenu BiH, slobodno kretanje unutar Bosne i pravo izbjeglica da se vrate kućama. Nijedan od ovih ciljeva nije ostvariv bez masovne upotrebe sile", pisao je 1996. godine Kissinger.
Također, Kissinger je u tekstu naročito potencirao priču o samoopredjeljenju.
"Sadašnja izborna travestija u Bosni stoga treba biti napuštena. Jedini razuman izborni proces i onaj koji je najkompatibilniji sa historijskom opredijeljenošću Amerike za samoopredjeljenje bio bi plebiscit u svakoj etničkoj regiji o jednostavnom izboru između multietničke Bosne i nekog oblika podjele. Ako bi većina u svakoj regiji bila za jedinstvenu Bosnu, sadašnji izborni proces bi mogao biti ponovo pokrenut. U očekivanju ishoda takvog plebiscita, američke i NATO snage trebale bi biti ograničene na svoju sadašnju misiju nadzora prekida vatre". rekao je Kissinger.
Na ovaj tekst reagovao je Bildt te je rekao kako politika koju zagovara Kissinger vodi u novi rat.
"Da je postojao dobro koordiniran međunarodni pokušaj da se pregovara o podjeli vlasti između tri bosanske zajednice u drugoj polovini 1991. godine ili početkom 1992. godine, postojala bi barem mala šansa da se izbjegne rat. Umjesto toga, vidjeli smo kako su aranžmani koji bi možda bili i uspješni, odbijeni kao nedovoljno dobri. Uprkos nepostojanju sporazuma unutar zemlje, međunarodna zajednica je požurila ka priznanju koje je pokrenulo najbrutalniji rat u Evropi od 1945. godine", rekao je tada Biltd.
Poručio je i kako je Dejtonski sporazum daleko od savršenog, ali je donio mir.
"Morat ćemo se još dugo boriti da bi njegove komplikovane političke odredbe uspjele. To je daleko najambiciozniji mirovni sporazum u modernoj historiji. Uz sve poteškoće sa kojima ćemo se suočiti u ovom procesu, alternativni put koji je predložio Kissinger bio bi daleko opasniji i teži", poručio je Bildt.
Naglašava i kako bi rezultat "plebiscita u svakoj etničkoj regiji o jednostavnom izboru između multietničke Bosne i nekog drugog oblika podjele" bilo lako predvidjeti.
"Bosanski Srbi i Hrvati bi glasali za svoje države, a bosanski Muslimani bi glasali za multietničku zemlju, iako bi njihova istinska posvećenost njoj bila pod sumnjom", napisao je visoki predstavnik.
U svom tekstu, Bildt je rekao i kako se podjela Bosne ne može posmatrati izolovano od problema okolnih zemalja.
"Vjerujem da samo kroz politiku integracije širom ovog regiona stvaramo uslove da Bosna funkcioniše i spriječimo da slične tenzije eksplodiraju u otvorene sukobe na drugim mjestima. Upravo integracija, a ne razdvajanje, mora biti naša strategija za budućnost", zaključio je Carl Bildt.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
