Kako je Šarovićeva savjetnica postala predsjednica CIK-a, a kadar PDP-a član

Vanja Bjelica-Prutina je, kako saznajemo, radila u advokatskoj kancelariji koja je u ranijim procesima zastupala Mirka Šarovića gdje je stekla njegovo povjerenje, što je on "nagradio" savjetničkom funkcijom u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a zatim i mjestom v. d. agenta Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Od marta 2019. do februara 2020. godine je radila i u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH na čijem čelu je bila Semiha Borovac (SDA).

Ono što je također sporno za imenovanje Bjelice-Prutine na funkciju predsjednice CIK-a jeste i neispunjavanje jednog od glavnih uslova, a to je iskustvo u provođenju izbora. Imajući u vidu advokatsku, a poslije i savjetničku karijeru, pitanje je kada se mogla baviti poslovima u sprovođenju Općih ili Lokalnih izbora u BiH.

Član 2.3 Izbornog zakona BiH jasno kaže da za člana izborne komisije ili biračkog odbora ne može biti imenovana osoba koja je član najvišeg izvršnopolitičkog organa stranke ili koalicije. Za Kalabu je ovaj zakon potpuno jasan, dok se Bjelica-Prutina direktno može dovesti u vezu sa simpatijama prema SDS-u iako možda nema člansku kartu.

Predloženi član CIK-a Željko Bakalar još nije imenovan jer nije bilo entitetske većine da se odluka izglasa, a on je inače jedan od savjetnika Željka Komšića (DF) u kabinetu člana Predsjedništva BiH.

Sada DF uz podršku SDS-a traži hitnu sjednicu Parlamenta kako bi Bakalar postao član CIK-a. Imenovanje Bakalara moglo bi biti sporno jednako kao i za Vanju Bjelicu-Prutinu s obzirom na to da Bakalar trenutno vrši funkciju savjetnika u kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, a ovu dužnost obnašao je i u drugom Komšićevom mandatu u Predsjedništvu BiH (2010.-2014.).

Podržao ih SDS

DF traži hitnu sjednicu Parlamenta BiH radi imenovanja Komšićevog savjetnika u CIK

Zbog izbora novih članova i predsjednice CIK-a lider SBB-a Fahrudin Radončić je doveo u pitanje budućnost koalicije sa SDA. Po ovom pitanju su negodovali i iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za koje Bjelica-Prutina i Kalaba nisu "legitimni predstavnici Srba". SBB i SNSD su optužili da je izbor novih članova CIK-a napravljen u režiji SDA i SDS-a u saradnji s PDP-om, a s izborom se ne slaže ni HDZ koji je napustio sjednicu Parlamenta s kolegama iz redova srpskog naroda.

A kako su izabrani članovi CIK-a i nova predsjednica? Zakon jasno nalaže da članovima CIK-a mandat nije istekao dok se ne formiraju svi nivoi vlasti od prethodnih izbora, a isto tako je jasno da nova vlast u Federaciji BiH ni danas nije formirana još od 2018. godine odnosno od posljednjih Općih izbora.

Javno priznanje

Dodik ljut na SDS i PDP zbog izbora članova CIK-a: Imali su priliku da uređuju izborni proces

Uprkos tome, Zajednička administrativna komisija je imenovala članove (dva člana VSTV-a, poslanici Parlamentarne skupštine BiH, Doma naroda PS BiH i dva člana CIK-a). Ukupno sedam članova.

Predsjednica te komisije je Borjana Krišto (HDZ), a u Službenom listu BiH je raspisan konkurs za izbor novih članova CIK-a koji se, prema zakonu, biraju prema konkursnoj proceduri, a ne imenovanju.

Izostala koordinacija

Izetbegović o smjeni članova CIK-a: Trebali smo usaglasiti s SBB-om, objasnio sam Radončiću

Prema prijedlogu Dragana Mektića (SDS), parlamentarci iz reda srpskog naroda iz SDS-a i PDP-a uz glas SDA-ovog Adila Osmanovića izglasali su nove članove CIK-a.

Ono što je još sporno i zbog čega je Borjana Krišto prošle sedmice pozvala inspekciju da uđe u prostorije CIK-a i provjeri sve jeste nova informacija o tome da je CIK odbijao prijave određenih kandidata za funkciju predsjednika i članova - bez ikakvog obrazloženja.