Kako je svijet reagovao na Dodikove poteze: Prijatelja ima jako malo, a čudo koje je očekivao nije se desilo

Jedno od očekivanja Milorada Dodika i klike okupljene oko njega jeste da će mu u narušavanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine podršku pružiti neki novi saveznici i nove geopolitičke okolnosti uvjetovane dolaskom na vlast u SAD-u Donalda Trumpa. Na njegovo razočarenje nije došlo do novih okolnosti i Bosna i Hercegovina je dobila podršku svojih tradicionalnih saveznika, a Dodik je ostao samo sa onim "prijateljima" na koje i ranije mogao računati.

Prvi hladan tuš je došao nakon što je glasnogovornica američkog State Departmenta Tammy Bruce objavila da je primila na znanje presudu Suda Bosne i Hercegovine.

"Čvrsto se protivimo bilo kakvim akcijama lokalnih lidera koje bi narušile sigurnost i stabilnost. Podržavamo Dejton i suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", poručili su iz State Departmenta.

Još jača reakcija je došla osmog marta od državnog sekretara SAD-a Marca Rubia.

"Postupci predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i ugrožavaju njenu sigurnost i stabilnost. Naša nacija ohrabruje političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju", poručio je Rubio.

Dodik se iz SAD-a našao na meti i nekoliko senatora i kongresmena iz obje političke partije, a posebno oštre osude je dobio od pro tempore predsjednika Senata Chucka Grassleya, najstarijeg republikanskog senatora i bliskog saveznika Donalda Trumpa.

Reakcija Evrope

Najkonkretnije reakcije iz Evrope došle su iz Njemačke i Austrije. Njemačka i Austrija su početkom aprila uvele sankcije Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću.

"Napadi na ustavnu cjelovitost Bosne i Hercegovine od strane vodećih političara iz Republike Srpske, koji svjesno slabe državu, neprihvatljivi su i predstavljaju opasnost za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine i cijele regije. Oni također blokiraju daljnji proces pristupanja EU i dovode u opasnost budućnost zemlje u EU", poručili su iz Njemačke i Austrije.

Sankcije iz Austrije imaju posebnu težinu, jer je ovo jedna od država koje su bile "na klackalici". Naime, kada je Dodik krenuo u svoju avanturu još uvijek nije bilo izvjesno ko će činiti novu vladu Austrije i postojala je mogućnost da su njoj nađu i Dodikovi prijatelji iz FPO. To se nije desio, a umjesto savezničke vlade Dodik je dobio državu koja mu uvodi sankcije,

Također, iako je krajnje desničarski AfD postigao dobar rezultat on je prema očekivanjima ostao van vlasti u Njemačkoj što znači da Milorad Dodik nije dobio jednog moćnog saveznika.

Osim Njemačke i Austrije očekuje se da bi sankcije Miloradu Dodiku mogle uvesti još neke države Evropske unije uključujući Švedsku i Francusku.

Prilično oštre riječi ove sedmice su došle i od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kojeg ni Aleksandar Vučić nije uspio da "omekša".

"Podsjetio sam na našu nepokolebljivu podršku jedinstvu te zemlje, kao i na osudu svakog postupka koji ima za cilj da to jedinstvo dovede u pitanje. Odgovornost je svih da se angažuju na poštovanju ustavnog poretka kako bi se Bosna i Hercegovina vratila na svoj evropski put", poručio je Macron i zanimljivo nije dodao onaj dio gdje se poziva na "dijalog domaćih političkih predstavnika".

Kroz poruke na nivou ministarstava vanjskih poslova podršku Bosni i Hercegovini su dale i druge bitne Evropske države kao što su Italija i Španija. Također, parlament Nizozemske je jednoglasno zatražio od vlade da Miloradu Dodiku uvede sankcije i zabrani ulazak u državu.

U Turskoj, i pored slanja Željke Cvijanović na sastanak s Recepom Tayyipom Erdoganom, Dodik nije naišao na razumijevanje, a najozbiljniju poruku je poslao ministar vanjskih poslova Turske Hakan Fidan.

"Nažalost, bilježimo porast izjava i odluka koje ugrožavaju sklad i ravnotežu između konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Svjedoci smo da neke zemlje povlače poteze koji povećavaju tenzije. Od velike je važnosti izbjegavati jednostrane diskurse i rješavati probleme kroz dijalog. Kao što smo ranije naglasili, tu je puna podrška Turske suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve da se ponašaju suzdržano. Potrebni su nam saradnja, konsenzus i dijalog, a ne provokacije. Kao Turska, spremni smo učiniti sve što je potrebno", poručio je turski šef diplomatije prilikom boravka u Zagrebu.

Reakcija Evropske unije

Evropska unija je u svojim izjavama davala riječi podrške sigurnosti, stabilnosti, teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ali je u isto vrijeme dolazila i poruka o potrebi dogovora domaćih političkih aktera.

Odmetnuto vodstvo RS-a je ove poruke da je potreban dogovor tumačilo kao poziv da se probosanske stranke sa njima dogovaraju o njihovim neustavnim potezima i pravnim problemima, za što političke opciju svakako nisu nadležne.

Posjeta posebnog izaslanika Gert Jan Koopman je bacila ljagu na ulogu Evropske unije.

Kako je Klix.ba pisao Koopman je prilikom nedavne posjete BiH doslovno predlagao političku trgovinu s Dodikom, stavljajući na sto prijedlog o tzv. deeskalaciji, što bi značilo da Dodik povuče svoje zakone, ali i da visoki predstavnik Christian Schmidt povuče svoje zakone na koje Dodik prigovara i po kojem je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Iz Delegacije EU su u svojoj reakciji kazali da je generalni direktor Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Gert-Jan Koopman prilikom sastanaka u BiH prošlog mjeseca osudio neprihvatljive prijetnje ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i vladavini prava.

"Evropska unija je nedvosmisleno posvećena vladavini prava, ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i suverenitetu domaćih institucija. Tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini, generalni direktor Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Gert-Jan Koopman, tokom svojih sastanaka, ali i javno na svom službenom X nalogu, jasno je osudio neprihvatljive prijetnje ustavnom poretku Bosne i Hercegovine i vladavini prava", poručila je Delegacija.

U Sarajevu je boravila i visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas koja je poručila da aktivnosti RS-a podrivaju rad institucija i pružanje javnih usluga.

"Pozdravljamo činjenicu da državni službenici, policijski službenici i nosioci pravosudnih funkcija nisu podlegli političkim pritiscima da se povuku iz institucija državnog nivoa. Obični građani plaćaju cijene napada na rad policijskih i pravosudnih organa. Ja sam isticala da politički lideri moraju raditi na premošćavanju podijela, a ne na produbljivanju. Na njima je odgovornost za pronalazak rješenja i za izlazak iz krize", kazala je Kallas.

Dodikovi prijatelji

Nakon što je krenuo u rušenje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine Dodik je dobio podršku od svojih tradicionalnih saveznika Srbije, Mađarske i Rusije.

Srbija je u gotovo svakodnevnim reakcijama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i drugih nositelja državnih funkcija miješala se u unutrašnje poslove, vršila pritisak na pravosuđe i prijeti. Iz Srbije su "bili zabrinuti" za stabilnost i sigurnost u Bosni i Hercegovini, a Vučić je služio i kao svojevrsni glasnik Dodika u međunarodnim odnosima.

Mađarska je svojim djelovanjem ozbiljno narušila sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini jer je prema navodima mađarskih medija specijalna jedinica TEK bila spremna da zaštiti i evakuiše Milorada Dodika nakon prvostepene presude čime je žestoko narušila ono što se može nazvati dobrosusjedskim odnosima.

Također, Mađarska i Srbija su odigrale ulogu u pritisku na INTERPOL da se odbije raspisivanje crvene potjernice za Miloradom Dodikom.

Milorad Dodik je pokušao da pokaže snagu odlaskom u Rusiju i sastankom s Vladimirom Putinom, ali je s obzirom na odnose Rusije i Evropske unije ovo imalo više performativni karakter jer teško je očekivati da Rusija projektuje svoju moć tako daleko u pozadinu.

Hrvatska je odbila da uvede sankcije Miloradu Dodiku pravdajući to "blizinom Banja Luke", kao da su Dodik i klika personifikacija čitavog entiteta, ali i pored usmene podrške teško se oteti dojmu da Hrvatska nije učinila dovoljno na sprečavanju aktivnosti odmetnutog rukovodstva RS-a.

Iako se značajne geopolitičke promjene nisu desile i Dodikovi potezi su doveli do novih sankcija, ostaje činjenica da domaći politički lideri ne bi trebali očekivati to da im neko drugi riješi probleme i da će na kraju priče država Bosna i Hercegovina, sud, tužilaštvo i policijske agencije morati biti te koje će vratiti stabilnost u državu i zaustaviti udare na ustavni poredak.