Lokalni izbori 2024
82

Kako objasniti da BiH ima 3,4 miliona birača ako nas je prema popisu iz 2013. ukupno bilo 3,5 miliona

F. H.
Foto: H. M./Klix.ba
Foto: H. M./Klix.ba
Centralna izborna komisija je objavila da je Centralni birački spisak zaključen na dan 22.08. 2024. u 24:00 sati prema kojoj je upisano 3.400.204 birača. Ono što je dovelo do nejasnoća je to što prema popisu stanovništva iz 2013. ima 3.531.159 stanovnika, a danas izgledno znato i manje od tog broja.

"Centralna izborna komisija BiH vodi Centralni birački spisak za teritoriju Bosne i Hercegovine na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, odnosno na osnovu evidencija Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA)", naveli su iz Centralne izborne komisije.

U skladu sa članom 3.2 Izbornog zakona BiH u Centralni birački spisak, ро službenoj dužnosti, upisuju se državljani BiH s prijavljenim prebivalištem u ВiН, koji su navršili 18 godina.

"Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koje vodi nadležni državni organ, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH koje vode Centralna izborna komisija BiH i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana", navode iz CIK-a.

Prema tome svi državljani BiH sa napunjenih 18 godina sa prebivalištem u BiH, uključujući i one u inostranstvu, upisani su u Centralni birački spisak u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

"Kada je u pitanju brisanje umrlih osoba sa biračkog spiska to nije u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH. Shodno članu 3.5 stav (8) Izbornog zakona BiH, nadležni matični uredi koji na osnovu potvrde o smrti vrše upis činjenice smrti u matičnim knjigama umrlih, odnosno pri implementaciji Zakona o matičnim knjigama, dužni su da nadležnom organu koji vodi službene evidencije o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu državljana BiH dostave sve promjene koje utiču na ažurnost Centralnog biračkog spiska u pisanoj formi najkasnije u roku od sedam dana od dana kada je promjena nastala. Zato je potrebno da svako iz svoje nadležnosti preduzme neophodne mjere, kako bi se imena umrlih osoba brisala iz evidencije Centralnog biračkog spiska", pojasnili su iz Centralne izborne komisije.

Istakli su da na svijetu ne postoji 100 posto ažuriran birački spisak kada su u pitanju umrla lica, ali je bitno ne dozvoliti da neko zloupotrijebi tu činjenicu.

Iz IDDEEA su naveli da IDDEEA ima obavezu da shodno odredbama Izbornog zakona kao organ nadležan za održavanje i tehničko vođenje evidencije JMB, prebivališta i boravišta i ličnih karata dostavi podatke iz tih evidencija CIK-u u svrhu sačinjavanja konačnog biračkog spiska. Birački spisak pored podataka iz ovih evidencija se dopunjava i podacima koje dostavljaju i drugi organi, npr. o raseljenim osobama, osobama koje se prijave za glasanje iz inozemstva i sl.

"Za tačnost podataka sadržanim u navedenim evidencijama odgovorni su organi koji te podatke obrađuju i unose (Općinske izborne komisije, MUP, matični uredi i sl.) Za konačnu tačnost i integritet biračkog spiska odgovoran je CIK BIH. Nažalost, IDDEEA nema niti jednu nadležnost ili mogućnost u svrhu poduzimanja mjera ili radnji kojim bi se s biračkog spiska brisala lica koja tu ne pripadaju (npr. lica koja su promijenila prebivalište i odselili iz BIH, umrli za koje nije iz nekog razloga proveden postupak brisanja podataka i sl.)", poručili su iz IDDEEA-e.

Prema podacima IDEEA-e izdato je 3.051.157 važečih ličnih karata. To znači da postoji oko 400.000 državljana Bosne i Hercegovine koji nemaju nijedan zvanični dokument, ali te osobe se nalaze u Centralnom biračkom spisku jer imaju pravo glasa i teoretski mogu do izbora izvaditi dokument.

Također, problem umrlih na biračkim spiskovima je danas zanemarljiv s obzirom na modernizaciju sistema i automatsko ažuriranje.

Jasno je da ovakve razlike u brojevima mogu izazvati sumnje kod građana i eventualno otvoriti prostor za plasiranje lažnih i manipulativnih informacija o izbornom procesu. Također, to znači i da je stvarna izlaznost građana koji žive u Bosni i Hercegovini na izborima veća nego ona koja bude prikazana u izvještajima na dan izbora.