Kako očekivati da lideri za mjesec riješe ono što nisu mogli godinama? Varka za narod i strance

Visoki predstavnik Christian Schmidt je koncem prošle godine najavio nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH ukoliko se predstavnici vlasti na državnom nivou konačno ne dogovore o tome.

Lideri na državnom nivou su nakon toga krenuli u famozne tehničke izmjene koje bi ojačale integritet izbornog procesa, ali to nije dovedeno do kraja, a od njih smo dobili obećanje da će izmjene biti realizovane. Samo ne "sada" i "čim prije", kako ih je upozorio Schmidt.

Znajući da Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću nikako ne odgovaraju zahtjevane tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, o čemu su govorili i javno te znajući da njih dvojica zajedno imaju moć da vode ili blokiraju skoro sve procese u državi, jasno je da, dok god ih se bude pitalo, neće doći do navedenih izmjena. Što se jasno vidi i iz njihovog dogovora, koji su svetri strane potvrdile da postoji.

Naime, dogovoreno je da se tehničke izmjene, koje se nalaze u parlamentarnoj proceduri i čekaju odobrenje Doma naroda, vrate u redovnu proceduru zbog, kako je to kazao jedan od lidera Trojke Elmedin Konaković, jedne ili dvije greške u samom prijedlogu. To znači da navedeni zakon može biti neusvojen godinama. Ma, deceniju. Procedura redovnog usvajanja izmjena zakona je, kada nema političke volje, proces koji može besciljno trajati u nedogled, a da se nikada ne usvoji.

No, taj dio naši lideri zanemaruju, a nama poručuju da su se "dogovorili".

Šta su se dogovorili?

Prema zvaničnom dokumentu Trojke, umjesto brzih tehničkih izmjena zakona, dogovoreno je da bude obezbijeđen softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića, vjerovatno prilikom usvajanja tehničkih izmjena u redovnoj proceduri.

"Prvo ide glasačka kutija pa skener, zbog zaštite privatnosti. Ako bude odstupanja broja izdatih listića i broja glasova ponovo će se brojati. Ako opet bude nepravilnosti, izbori se ponavljaju, birački odbori se mijenjaju i uz to će se predvidjeti da budu krivično gonjeni", navodi se.

To je sve što se tiče uvođenja tehničkih inovacija u izborni proces, ali ni blizu onoga što je potrebno da bi izbori bili pošteniji. U svojim dogovorima, partneri ne navode potrebne kamere i biometriju, a insistiraju na tome da CIK ne postavlja članove općinskih i gradskih odbora, što nas dovodi do zaključka da politički postavljenim članovima općinskih i gradskih komisija te predloženim izmjenama sigurno ne bi došli do objektivnijih rezultata glasanja.

Pored toga, tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje su "prošle" Predstavnički dom po hitnoj proceduri, bit će vraćene u redovno usvajanje, ali će pri tome biti razmatrane i političke izmjene. Dogovoreni su cenzus, zatvorene izborne liste, stranački mandat, a predložena su i neka rješenja prema HDZ-ovom modelu, no iz stranaka Trojke ističu da to s političkim izmjenama nije dogovoreno, nego samo predloženo.

"Dogovoreno je da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se isti vrati u redovnu proceduru kako bi se pored zaštite integriteta izbornog procesa otvorila i pitanja izbornog centusa (podizanje na četiri posto za lokalne izbore i pet posto za Opće izbore), uvela odredba da mandat pripada stranci, kao i da su izborne liste zatvorene te se ukidaju preference i za lica koja odu sa izvršne funkcije se uvodi pravo vraćanja mandata u zakonodavnom organu", stoji kao prva tačka dogovora koji je objavio Nermin Nikšić na svom Facebooku.

Ono što se također navodi u tom dokumentu vezano za Izborni zakon BiH jeste da je HDZ predložio izbor članova Predsjedništva BiH po jednom od svojih modela, a da je Trojka zatražila da se odmah krene u ograničene izmjene Ustava BiH kako bi se implementirale evropske presude za ljudska prava. Sve to bi, kako piše, trebalo biti završeno za nešto više od jednog mjeseca.

"Sve oko Izbornog zakona završiti do kraja drugog mjeseca u Parlamentu BiH. Dragan Čović da do ponedjeljka dostavi nacrt svim stranama", stoji u Trojkinom dokumentu.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je uvijek optimističan kada su dogovori u pitanju, ali optimizam u kojem će navedeno biti završeno do kraja februara, previše je i za njega. Riječ je o problemu koji se stranke na vlasti pokušavaju dogovoriti godinama unazad, problemu zbog kojeg je, između ostalog, Bakir Izetbegović trenutno izgubio vlast, prijedlogu koje je jedno od najvažnijih političkih pitanja između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, stoga zašto očekivati da će biti završeno u 40-ak dana?

Parlamentarka iz Naše Strane Sabina Ćudić je na svojoj press konferenciji održanoj dan nakon sastanka u Laktašima potvrdila ono što nam je svima jasno, a to je da je rok prekratak.

"Ne mislim da će se išta dešavati preko noći i ne mislim da su rokovi koje su pojedini lideri jučer spomenuli (februar) objektivno realni. Iako to ne znači da se neće užurbano o tome razgovarati", rekla je Ćudić.

Ono što bi državna koalicija u narednih mjesec mogla usvojiti, i to uz velike napore, bile bi tehničke izmjene po njihovoj mjeri, zatvaranje izborne liste i druge manje izmjene oko kojih imaju političku saglasnost, ali glavni problemi, poput onoga na šta cilja Schmidt u najavljenom nametanju, teško bi riješili u zadatom periodu. Stoga, ostavlja se otvoreno pitanje - da li je riječ o još jednoj kupovini vremena uoči dolaska EU zvaničnika i nastupajućih izbora?

Činjenicama treba dodati i informaciju da se na kraju nepotpisanog sporazuma definiše propast svega što su dogovorili ukoliko Schmidt nametne odluke ili se stranci upletu sa svojim rješenjima. To govori da, osim što navodnim dogovorom pokušavaju prevariti Schmidta kako je sve uredu i kako u vlasti sve funkcioniše, zapravo mu u isto vrijeme prijete da ništa neće raditi ukoliko on interveniše.