Kako postupati i šta tačno izbjegavati za vrijeme ekstremnih vrućina

U oba slučaja potrebna je pomoć ljekara. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se isto tako može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve, bljedilo i visoku temperaturu.

Skloniti se na hladnije mjesto i piti dosta vode ili voćnih sokova. Ako je moguće, istuširati se mlakom vodom ili se osvježiti spužvom natopljenom u hladnoj vodi.

Simptomi toplotnog udara su glavobolja, mučnina, jaka žeđ, pospanost, vruća, crvena i suha koža, nagli porast temperature, konfuzija, agresija, grčevi u mišićima i gubitak svijesti. Toplotni udar može izazvati nepovratne promjene na organizmu, uključujući i mozak, ili čak smrt.

Rizične grupe:

Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije.

To su:

• starije osobe;

• bebe i mala djeca;

• osobe koje uzimaju određene lijekove;

• osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;

• osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;

• osobe koje uživaju alkohol ili droge;

• osobe koje imaju problema sa kretanjem;

• osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.

Šta treba učiniti?

Pratiti vijesti, te redovno slušati vremensku prognozu kako bi bili informirani o temperaturi. Planirati unaprijed da bi se smanjio rizik od toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom.

Kloniti se vrućine:

• Ako su prognozirali toplotni val, pokušati planirati dan na način da se izbjegne izloženost vrućini.

• Izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati), izbjegavati napor.

• Izbjegavati naporne vanjske aktivnosti, kao što su sport ili radovi na otvorenom, odgoditi to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro.

• Ako se mora izaći, kretati se u hladu, nositi šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po mogućnosti pamučnu, te ponijeti sa sobom vodu za piće.

Osvježiti se:

• Boraviti u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće.

• Zamračiti prostorije okrenute prema suncu.

• Ne otvarati prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvoriti ih kada unutrašnja temperatura naraste noću.

• Tuširati se mlakom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.

• Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.

• Izbjegavati alkohol i kafu, oni pogoršavaju dehidraciju.

• Jesti kao inače, te pokušati više jesti hladnu hranu, salate, voće i povrće.

Potražiti pomoć ukoliko postoji zabrinutost:

• Nazvati svog ljekara ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako se uzimaju neki lijekovi ili se jave neuobičajeni simptomi;

• obratiti pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost ili probleme sa spavanjem.

• Ako se jave gore navedeni simptomi, odmoriti se nekoliko sati, osvježiti se i piti vodu ili

voćne sokove, te potražiti pomoć ljekara ako se stanje ne popravi ili se pogorša.

Pružiti pomoć drugima:

• Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i pomoć tokom toplotnog vala.

• Starije osobe koje žive same treba svakodnevno posjećivati.

Dok čekate hitnu pomoć:

• Ako je moguće, premjestiti osobu na hladnije mjesto;

• otvoriti prozore da se stvori strujanje zraka;

• rashladiti osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotati u vlažne čaršafe;

• ako je pri svijesti, dati joj vode ili voćnog soka;

• ne davati nikakve lijekove

Ostale informacije

Redovno pratiti vremensku prognozu i bilo kakva upozorenja vezana za povećanje temperature, u sredstvima javnog informisanja.

Napomena:

Za više informacija o utjecaju toplotnog udara na zdravlje i posebnim mjerama zaštite i ukazivanja prve pomoći, konsultovati najbližu zdravstvenu ustanovu.