Kako sankcije daju rezultat: Dodik postaje kooperativniji od opozicije iz RS-a

Najveću zaslugu za znatno racionalniji pristup Dodika neminovno imaju sankcije koje je čelnik SNSD-a Milorad Dodik dobio od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Velike Britanije. Sankcije su Dodiku bile pokazatelj šta ga čeka ukoliko nastavi sa secesionizmom.

Stoga je briselski susret bh. političkih predstavnika sa čelnicima Evropske unije Dodik iskoristio da se pokaže kao, koliko-toliko kooperativan političar, što je EU vjerovatno veoma bitno. Evropska unija je briselskim okupljanjem u suštini iskoristila efekat američkih i britanskih sankcija te pokušala napraviti iskorak.

Skup u Briselu je također pokazao da stranke sa sjedištem u Federaciji BiH (izuzev HDZ-a čiji je lider Dragan Čović propustio sastanak i ostao u hotelu) ipak mogu pristojno i ujednačenim glasom govoriti o ključnim državnim pitanjima, bez obzira na međusobne razlike, optužbe i sve ono što ih dijeli.

S druge strane stranke iz RS-a su bile podijeljene pa su DNS i PDP odbili dati saglasnost na sporazum, SDS se nije ni pojavio u Briselu, dok je Dodikov SNSD u konačnici pokazao šefu Evropskog vijeća da je kooperativan i da pristaje na reforme uprkos izdvajanju mišljenja u pogledu agresije na Ukrajinu.

U konačnici, iako iz pozicije BiH briselski sporazum ne možemo posmatrati kao obavezujući dogovor ili kao iskorak, taj susret je otkrio neke političke pozicije, ali i činjenicu da i nepotpisan sporazum u Briselu Evropskoj uniji znači korak naprijed.