Kako se negira genocid u Srebrenici: Strateški osmišljen medijski plan uz podršku zvaničnika
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je koristeći Bonnske ovlasti, 23. jula 2021. godine nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Zakon je stupio na snagu 28. jula 2021. godine.
Tužilaštvo ne podiže optužnice
U izvještaju se navodi da od donošenja a i objavljivanja Odluke visokog predstavnika 2021 godine pa do kraja izvještajnog perioda (kraj maja 2023. godine) nije podignuta niti jedna optužnica za negiranje genocida.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je do kraja 2022. godine donijelo 27 naredbi o nesprovođenju istrage po krivičnim prijavama za negiranje genocida. Tužilaštvo je u osam slučajeva donijelo naredbu o nesprovođenju istrage zbog nedostatka dokaza, u 11 slučajeva jer nije bilo sumnje da je počinjeno krivično djelo, a u šest slučajeva "zbog postojanja drugih okolnosti koje isključuju krivično gonenje”.
U jednom slučaju Tužilaštvo je donijelo naredbu o nesprovođenju istrage jer se radi o diplomatskom imunitetu prijavljenog lica. U dva
slučaja je uložena žalba i tu nije donesena konačna odluka.
Praksa Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ne podiže optužnice po prijavama za negiranje genocida se nastavila i tokom 2023. godine. Od januara do kraja maja 2023. godine Tužilaštvo je donijelo devet naredbi o nesprovođenju istrage.
Od 28. jula 2021. godine kada je Zakon stupio na snagu pa do kraja maja 2023. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je donijelo ukupno 36 naredbi o nesprovođenju istrage po krivičnim prijavama za negiranje genocida
Dalje se u Izvještaju analiziraju Dodikova negiranja genocida, tako je naprimjer u toku mjeseca aprila ove godine Milorad Dodik čakl u četiri odvojena navrata negirao genocid.
Zbog negiranja genocida bile su podnesene prijave i protiv Radovana Kovačevića, bivšeg Dodikovog savjetnika u Predsjedništvu BiH, ali je Tužilaštvo BiH donijelo odluku o neprovođenju istrage.
Institucionalno negiranje genocida
"Institucionalna pozadina u činjenju ratnih zločina i zločina genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini je višestruko utvrđena na temelju relevantnih činjenica, koje su kao takve artikulirane na domaćim i međunarodnim pravosudnim razinama. Ovo, međutim, nije isključivo pitanje sudski utvrđene istine o ratnim zbivanjima i agresiji na Bosnu i Hercegovinu, već je pitanje dosljednosti u razumijevanju hronologije. Veže se i za prirodu društvenopolitičkih i vojnih operacija koje su s institucionalnom i ličnom involviranošću počinile snage Vojske Republike Srpske na čelu sa zapovjednikom Ratkom Mladićem", piše u izvještaju.
Ističe se da unatoč dokazanoj i činjeničnoj bazi podataka, koja podrazumijeva i svjedočanstva onih koji su preživjeli genocid, institucionalno negiranje artikulirano kroz visoke zvaničnike vladinih institucija bh. entiteta Republika Srpska, ali i Republike Srbije, ostalo je izazov u procesu suočavanja s prošlošću i priznavanju sudski utvrđene istine
"Sinonim za bh. entitet Republika Srpska, u njegovoj institucionalnoj dimenziji na domaćem i međunarodnom planu, godinama unazad je Milorad Dodik, predsjednik ovog entiteta i visokopozicionirani nasljednik Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i drugih. Praksa negiranja genocida Milorada Dodika nastavila se i u razdoblju obuhvaćenim ovim Izvještajem. Nakon Općih izbora održanih u Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine, dodatno
se vezuje za institucije eniteta Republika Srpska, budući da je Milorad Dodik na ovim izborima - većinskom voljom birača izborne jedinice - izabran za predsjednika ovog eniteta. Njegov izbor je ojačao uvjerljivost argumentacije o povezanosti osobe i institucije, posebice u pogledu artikulacije ličnih, političkih kao/i institucionalnih interesa", navodi se izvještaju.
Izvještaj podvlači kako se Dodik u svojim istupima u kojima negira genocid poziva na publicističku literaturu kojoj je osnovna svrha relativizirati i negirati genocid koristeći se tzv. znanstvenošću.
"Institucionalna veza s podrškom negiranju genocida ili samim činom negiranja genocida ostvaruje se i posredstvom finansijske logistike pružene organizacijama, institutima i udruženjima koji u javnom diskursu šire narativ suprotan sudski utvrđenim činjenicama. Miroslav Linta, dugogodišnji narodni zastupnik Srpske napredne stranke (SNS) u Skupštini Srbije te predsjednik Saveza Srba regiona, u više navrata je u obuhvaćenom razdoblju negirao genocid počinjen u Srebrenici. On je na sami dan obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici zatražio da Srbija osnuje institut za istraživanje rata i ratnih zločina kojem bi jedan od zadataka bio da 'argumentovano pokaže da se u Srebrenici 1995. godine nije desio genocid nad Bošnjacima'. Ranijih su godina mediji u Srbiji izvještavali o višemilionskim iznosima podrške koju Savez Srba regiona prima iz budžetske kase Srbije", piše u izvještaju.
Mediji u službi relativizacije i negiranja genocida
"Medijski pejzaž u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska opterećen je dezinformacijama i političkim manipulacijama, sa ozbiljnim posljedicama po svijest javnosti. U okruženju u kojem se nezavisne agencije i novinari često okarakteriziraju kao 'neprijateljski' ili 'strani' elementi, mediji pod kontrolom i uticajem vladajućih struktura nanijeli su značajnu štetu u svojim nastojanjima da oblikuju stavove srpskog stanovništva u BiH i Srbiji", piše u Izvještaju.
Naglašava se da posebno zabrinjava strateški osmišljen medijski diskurs oko agresije na Bosnu i Hercegovinu 1990-ih i presuda Haškog tribunala, posebno onih koje se odnose na ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom, uključujući genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
"Ovaj diskurs karakteriše uporno negiranje genocida u Srebrenici i nekritičko širenje iskrivljenih i negatorskih izjava vladinih zvaničnika i analitičara. To nosi potencijalne dugoročne posljedice, kao što je izolacija javnosti od tačnih informacija i stvaranje prostora za dezinformacije koji političke elite mogu iskoristiti da manipulišu javnošću i šire diskriminatorne ideologije i ideologije mržnje", pojašnjava se.
Istraživanje medijskog diskursa o genocidu u Srebrenici u Srbiji i RS također ukazuje na snažan uticaj medija koje finansira Ruska Federacija, poput Sputnjika ili Russia Today. Objavljujući na lokalnom jeziku, ove platforme promovišu negiranje genocida u Srebrenici, prorusku propagandu, antizapadno raspoloženje i lažne informacije o uzrocima i razvoju rata u Ukrajini.
"Posebnu ulogu u negiranju genocida i afirmaciji 'alternativne historije' imaju tabloidi u Srbiji. Na temelju dostupnih istraživanja i analize sadržaja, kao i same forme članaka tabloida u Srbiji kreira se zaključak da svojom neprofesionalnošću, proizvoljnošću i distanciranošću od činjenica tabloidi negativno oblikuju i dodatno usložnjuju sumornu svakodnevicu", otkriva se u izvještaju.
Kao mediji koji prednjače u negiranju i relativizaciji ističu se: Alo, Informer, Novosti, IN4S, Srna, Politika, Sputnik, Republika i RTRS.
"Zabrinjavajuća je uloga javnog RTV servisa u bh. entitetu Republika Srpska (RTRS). Naime, RTRS nastavlja s praksom relativiziranja i negiranja genocida u Srebrenici, dajući prostor predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku i drugim politički/svjetonazorski bliskim javnim akterima kako bi javnost uvjerili u alternativni historijski narativ koji je odvojen od sudski utvrđenih činjenica, presuda i znanstveno utemeljene perspektive", upozorava se u izvještaju.
Dalje se navodi da RTRS i novinska agencija SRNA, predstavljaju medijske dezinformacijske rasadnike kad je riječ o karakteru agresije na Bosnu i Hercegovinu, posebno krivotvoreći ulogu vojnog i političkog rukovodstva entiteta RS iz tog razdoblja.
"RTRS je u maju 2023. godine(reprizno) emitirao dokumentarni film o presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, veličajući ga na taj način. U dokumentarcu se prikazuje i Mladićev govor o nastanku entiteta RS i tome kako nove generacije moraju braniti ovaj entitet, a zatim najoštrije kritikuje Haški tribunal", zaključuje se.
