Koautori knjige su Blaž Zgaga, direktor Centra za istraživačko novinarstvo iz Slovenije i Matej Šurc, komentator Radija Slovenije, koji su kroz istraživački rad pratili šverc i trgovinu oružjem od početaka ratova na području bivše Jugoslavije sve do afere Patria.
"Knjiga je bazirana na više od 6.000 zvaničnih dokumenata, koje sam sa Matejom Šurcem dobio od slovenskih vlasti. Tri godine smo istraživali i sastavljali sve te priče da bismo još dodatno sa suradnicima knjige Esadom Hećimovićem, urednikom infomativnog programa OBN televizije, i Sašom Lekovićem, istraživačkim novinarom iz Zagreba, knjigu dopunili sa informacijama iz drugih zemalja", rekao je za Agenciju FENA Blaž Zgaga.
Sve te infomacije su, kaže, objavljene kao detektivski špijunski roman jer je sve dokazano dokumentima.
Iako priznaje da će mnogi čitatelji uživati u knjizi, ističe da će mnoge prva knjiga trilogije “Prodaja" i zaboljeti s obzirom da ljudi nisu bili samo žrtve rata, već i žrtve ratnih profitera.
Navodi da posljednje poglavlje prve knjige trilogije pod naslovom "Slovenska pomoć BiH: za borbu Bošnjaka protiv Bošnjaka", govori o tome kako je tadašnji ministar obrane Janez Janša skupo prodao oružje Bošnjacima. Helikopter koji je ostavljen u Sloveniji kao garancija za naplatu slovenskog oružja i danas leti u bojama Slovenske vojske te je predmet pregovora između država.
Kao suradnici na knjizi Esad Hećimović i Saša Leković su započeli prekograničnu saradnju u koju su se naknadno uključivali novinari iz Poljske, Ukrajine, Švicarske i Finske.
"To nam je omogućilo da kroz regionalnu prekograničnu saradnju novinara istražimo one stvari koje svako od nas u svojoj državi ne bi mogao. Na primjer, oružje je dolazilo iz Ukrajine, preko Slovenije, Hrvatske do BiH, te sam sudjelovao u djelu istraživanja koje se odnosi na BiH", kazao je Feni Hećimović.
Takvo iskustvo također smatra da je omogućilo „da ono o čemu smo pisali samo na osnovu znanja na primjer iz jedne države otvorimo daleko više i šire”.
Na taj način su se otvorila pitanja naoružavanja Fikreta Abdića i njegovih snaga, njegovog opremanja u Sloveniji, kao i pitanje nabavke oružja za Armiju BiH, te pitanje plaćanja računa između različitih djelova Vlade BiH i Vlade Slovenije.
"U knjigama se pojavljuju i druge situacije kao što je otkriće uskladištenog naoružanja za Armiju BiH na mariborskom aerodromu, koje je bilo prikazivano kao humanitarna roba. To je izazvalo brojne sukobe u Sloveniji, a moglo je da ima veliki značaj za tok borbenih operacija u toku rata u BiH, da je ikada to oružje stiglo u BiH", istakao je Hećimović.
Saradnik iz Hrvatske Saša Leković za Fenu je naglasio da je ova trilogija urađena savršeno "zato što svi imamo o ratovima neke svoje historije, a čak se i službene historije od države do države u regiji razlikuju“, pa se i prva knjiga "Prodaja“ čita kao roman-krimić u kojoj je svaka rečenica dokumentirana.
"Dakle, ne postoji niti jedna činjenica koja je nečije nagađanje ili mišljenje. Sve činjenice govore zapravo o tome kako su mnogi ljudi 'u ime države', radili sve protiv svoje države i građana. Zbog toga se i trilogija zove 'U ime države'", kazao je Leković.
Za Bosance i Hercegovce, koji večeras budu prisustvovali zvaničnoj promociji knjige u Mediacentru u 19 sati u Sarajevu, Zgaga smatra da će biti još interesantnija druga i treća knjiga trilogije "U ime naroda“ pod nazivom "Pretprodaja“ i "Prikrivanje“, u kojima se otkriva kako su poslije dogovora na najvišoj razini bili organizovani skriveni transporti masovnih količina oružja.
Treću knjigu "Prikrivanje“, Međunarodna udruga istraživačkih novinara (ICIJ - The International Consortium of Investigative Journalists), najveće i najuglednije udruženje istraživačkih novinara, uvrstila je među desetak najznačajnijih projekata te vrste na svijetu.
Matej Šurc i Blaž Zgaga za trilogiju "U ime države" također su primili prošle godine uglednu nagradu SEEMO (South East Europe Media Organisation) za izuzetna dostignuća u istraživačkom novinarstvu, kada je u Budvi posebno priznanje dobio i Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva.
Možete li prepoznati koja sarajevska ulica je na fotografiji snimljenoj 1947. godine?
