Kako se upravlja medicinskim otpadom u BiH: Pandemija je povećala količine

"Opasni medicinski otpad se razvrstava i sakuplja na mjestu nastanka u ambalažu prilagođenu njegovim svojstvima, količini te načinu skladištenja, prijevoza i obrađivanja. Za razdvajanje medicinskog otpada na mjestu njegovog nastanka zaduženi su svi uposlenici organizacionih jedinica. Miješanje opasnog otpada s ostalim nije dozvoljeno. Medicinske sestre i tehničari su obučeni za razdvajanje otpada koji nastaje u njihovoj organizacionoj jedinici. Razdvajanje i odvojeno sakupljanje medicinskog otpada je osnova za pouzdano i sigurno upravljanje medicinskim otpadom. U skladu s tim vrši se razdvajanje pojedinih vrsta otpada na mjestu nastanka", kazali su nam.

Ambalaža u koju se razvrstava opasni medicinski otpad (plastične kese, posude i kontejneri) se razlikuje zavisno od vrste otpada:

• žuta boja (plastične kutije) oštri otpad, (18 01 01)
• crvena boja (plastične kante) za patološki otpad, (18 01 02)
• narandžasta boja za infektivni otpad, (18 01 03*)
• crna boja za komunalni otpad (18 01 04),
• žuta boja (kanisteri) za hemijski otpad, (18 01 06*)
• zelena boja za farmaceutski otpad, (18 01 09)
• namjenski kontejneri za sekundarne sirovine.

Iako nam nisu tačno naveli o kojoj je količini medicinskog otpada riječ, iz Opće bolnice su nam rekli da je ona povećana tokom pandemije jer se sve što je u kontaktu s pacijentima pozitivnim na koronavirus tretira kao infektivni otpad.

"Za upravljanje medicinskim otpadom zadužen je Odbor za upravljanje medicinskim otpadom. U našoj ustanovi postoji Postrojenje za zbrinjavanje infektivnog otpada, tu su autoklavi i drobilica te se infektivni otpad i oštri predmeti odlažu tako što se sterilišu, potom izdrobe i kao takvi prevode u inertni komunalni otpad. Na ovaj način zbrinjavanja infektivnog otpada nema negativnog utjecaja na okoliš", kazali su nam.

Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom

Prema Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom, njega je neophodno držati u kutijama ili ambalaži na kojoj su jasno navedene karakteristike. Nakon toga se medicinski otpad prevozi na unaprijed određenu lokaciju u sklopu zdravstvene ustanove prije odlaganja ili transporta.

Ta lokacija mora biti zatvorena prostorija koja mora imati posebne uslove (slika u tekstu ispod).

Navedeno je i to da ako se otpad tretira u određenoj zdravstvenoj ustanovi, to se onda radi na osnovu okolinske dozvole ili dozvole za upravljanje otpadom izdate ustanovi.

U RS-u postoje preduzeća za zbrinjavanje infektivnog otpada

U Republici Srpskoj se upravljanje medicinskim otpadom reguliše Zakonom o upravljanju otpadom koji je donijelo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a.

Iz ovog ministarstva su za Klix.ba naveli da u RS-u postoje preduzeća za zbrinjavanje infektivnog otpada, kao i preduzeća za zbrinjavanje ostalih kategorija opasnog otpada s odgovarajućom dozvolom nadležnog ministarstva.

Sve zdravstvene ustanove, privatne i javne, u zakonskoj su obavezi da sklope ugovor s ovlaštenim preduzećima o tretiranju svih kategorija opasnog medicinskog otpada.

"Zdravstvene ustanove mogu i same tretirati infektivni medicinski otpad ako posjeduju odgovarajuću opremu i odgovarajuću dozvolu nadležnog ministarstva, čime se otpad uništava na mjestu nastanka. Preduzeća koja preuzimaju ostale kategorije opasnog otpada, u skladu sa zakonskom regulativom, izvoze opasan otpad u zemlje koje imaju spalionice namijenjene za njegovo uništavanje. Infektivni otpad nastao u zdravstvenim ustanovama kod liječenja pacijenata oboljelih od COVID-19 se tretira prema propisima kao i svaki drugi infektivni otpada", dodali su.

U Univerzitetskom kliničkom centru RS-a su nam naveli da se sav medicinski otpad tretira na zakonom regulisan i ekološki prihvatljiv način. Naglasili su da u ovoj ustanovi postoje pravilnik i procedure u vezi s upravljanjem otpadom.

"UKC RS sav infektivni medicinski otpad koji nastaje u redovnom procesu rada, kao i infektivni medicinski otpad koji nastaje usljed zbrinjavanja pacijenata oboljelih od COVID-9, predaje ovlaštenom operateru 'd.o.o. ECO GROUP' s kojim naša ustanova ima sklopljen ugovor o preuzimanju i tretmanu infektivnog medicinskog otpada. Zaštitna odijela, rukavice i maske, koji se koriste kao lična zaštitna oprema u radu s pacijentima zaraženim koronavirusom tretiraju se kao infektivni medicinski otpad", pojasnili su te dodali da je povećana količina otpada, "U redovnom procesu rada UKC RS mjesečno produkuje oko 7.000 kg mjesečno, dok se u vrijeme pandemije COVID-19 mjesečno produkuje blizu 13.000 kg. Infektivni medicinski otpad se predaje ovlaštenom operateru svaki dan, tako da nemamo potrebe da infektivni medicinski otpad odlažemo u centralno skladište do njegove predaje".

Entitetske inspekcije nadzirale upravljanje otpadom

Dakle, ono što je karakteristično za oba entiteta jeste to da se medicinski otpad (najčešće korištene šprice) pretvara iz opasnog u onaj koji nije opasan, što se radi u posebnim sterilizatorima, nakon čega se u posebnoj drobilici lome i tako postaju otpad koji se može odlagati zajedno s komunalnim.

"Većina medicinskih centara u BiH ne posjeduje drobilice pa se za zbrinjavanje angažuju pravni subjekti koji su za to dobili dozvolu nadležnog ministarstva. U RS-u je za to nadležno ministarstvo zdravlja, a u Federaciji kantonalna ministarstva zdravlja. Za izvoz i trajno zbrinjavanje nadležna su entitetska ministarstva okoliša", naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja važi za kontrolora uvoza, izvoza i tranzita takve robe u i kroz carinsko područje BiH.

Kontaktirali smo i nadležne entitetske inspekcije iz kojih su nam rekli da je na području Federacije BiH u 2020. godini izvršeno 50 takvih inspekcijskih nadzora, a u Republici Srpskoj 330 te nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.

Iz ovih institucija su nam kazali da je kontrolisan način upravljanja medicinskim otpadom, pravilno rukovanje te propisno odlaganje infektivnog otpada.

U Hrvatskoj drugačija situacija

Iako smo insistirali na konkretnijim odgovorima, nismo ih dobili, u smislu trenutnog stanja u vezi s medicinskim otpadom (da li se on skladišti dugo prije uništenja i predaje na daljnje postupanje) i kolika je tačno količina u BiH koja se na godišnjem nivou proizvede. Sudeći prema dobijenim odgovorima, u našoj državi, izgleda, sve funkcioniše te nema opasnosti od dodatne zaraze ili čak zagađenja okoline medicinskim otpadom.

Ovom temom bavili su se i hrvatski mediji koji su došli do podataka da se veliki dio otpada svakodnevno odvozi, ali zbog nepostojanja spalionice u ovoj državi, svakodnevno se tone otpada gomilaju na ulicama i time on postaje potencijalno opasan po građane.