Kako se živi u Ustikolini: Ljepotica Drina, uzgoj malina i razvoj vjerskog turizma

"Na tom dijelu bi se mogli stvoriti uslovi za izgradnju hotela i drugih kapaciteta za razvoj turizma i privlačenje turista koji trenutno idu prema moru, Travniku i drugim destinacijama, a nisu imali priliku dosad se upoznati s prirodnim ljepotama ovog dijela Bosne", kaže Kunovac.

On dodaje kako veliki potencijal ovog lokaliteta leži u razvoju vjerskog turizma.

"Imamo Aladžu i najstariju džamiju u Ustikolini, kao i prostor koji možemo definisati u saradnji s Ambasadom Turske, a to je mjesto na kojem se dogodio prvi prelazak Osmanlija na prostor Bosne i Hercegovine. Taj projekat želimo implementirati u narednom periodu kroz tursku razvojnu agenciju TIKA, bila bi to okosnica vjerskog turizma, kao i način da Sarajevo otvorimo prema našoj lokalnoj zajednici", smatra Kunovac.

[

Pored groblja na Presjeci, nacionalnog spomenika BiH, na području općine Foča-Ustikolina dosad su još tri lokaliteta proglašena nacionalnim spomenikom: Modro Polje (historijsko područje), Most na Kožetini (historijski spomenik) te Zebina Šuma (historijsko područje), a načelnik ove Općine smatra kako je upravo to razlog zbog kojeg mogu raditi na promociji i jačanju turizma.

"To su sve objekti koji su od interesa za BiH, ali je nažalost dosad država malo ulagala u njih da bi se oni zaštitili i bili u funkciji", ističe Kunovac i dodaje kako trenutno kapacitetima u Ustikolini mogu zadovoljiti potrebe turista, no kapaciteti u Goraždu to još uvijek nisu u stanju.

Ističe kako, pored turizma, potencijal ovog područja leži i u privrednom ulaganju, te s tim ciljem u planu imaju pokrenuti projekat istraživanja zaliha u neistraženom dijelu rudnika gipsa, kao i nalazišta mineralne vode, kako bi se utvrdio kvalitet vode.

U posljednje tri godine razvija se uzgoj malina

Ovdje se u posljednjih nekoliko godina razvija poljoprivreda koja nikad dosad nije bila tradicionalna grana niti primarna djelatnost na ovom lokalitetu, jer je većina stanovništva bila zaposlena u drugim institucijama, poput fabrike Šipad ili Maglić, a imali su i pekarsku industriju.

"Nažalost, poslije rata je sve uništeno. Kakav je bio Vukovar, takva je bila i Ustikolina, 99 posto uništena. Međutim, uspjeli smo uvjeriti naše ljude da je poljoprivreda jedna od osnovnih djelatnosti koje bi se trebale razvijati", govori Kunovac i dodaje kako se dosta stanovništva bavi uzgojem malina.

Kroz privatno javno partnerstvo ova je općina sklopila ugovor sa Herbosom iz Sarajeva i vrši otkup malina za cjelokupnu regiju. Time se aktivno bave u posljednje tri godine. Kunovac navodi kako je na početku bilo teško - imali su samo 5-10 korisnika, no sad ih imaju 300 od kojih vrše otkup malina te su proširili kapacitete.

Njihova lokalna zajednica je u naredne četiri godine ušla u projekat IFAD-a, vladine organizacije koja pomaže lokalnim zajednicama, gdje će svake godine navjerovatnije provesti po dva projekta u vrijednosti do 250.000 KM. Ove godine planiraju povećanje kapaciteta hladnjače, kao i neke infrastrukturne projekte koji omogućavaju lakše plasiranje robe od proizvođača do same hladnjače, kao i lakši sistem navodnjavanja koji će svakom proizvođaču omogućiti da u svojoj livadi ima vodu, čime će proizvodnju povećati za 30-40 posto.

"Od poljoprivrede je teško živjeti, uslovi nisu sjajni, ali je situacija svakako bolja nego prije tri godine, primjerice, kada su ljudi mnogo češće tražili pomoć općine. Danas se svijest ljudi promijenila, oni rade, žele da žive od svog rada i žive normalnim životom", kaže Kunovac.

Ljudi su se uvijek družili, samo ne treba politiku miješati u to

Prije tri godine ova je općina ušla u projekat PRO-Budućnost u kojem su birane partnerske općine. Općina Foča Ustikolina je izrazila želju da to bude njima najbliža, općina Foča, a i Općina Foča je također kao partnersku općinu izabrala Općinu Foča Ustikolina.

"Mi imamo izuzetno dobro izgrađene odnose. Bitno nam je da povezujemo malu djecu, budući da sve dolazi iz porodice. Teško je promijeniti odrasle ljude, ali kad se stvori ambijent da se djeca druže, tad se stvara i mogućnost da samo dijete poželi da se upiše u školu iz druge općine jer će tu imati društvo koje nema u svom gradu", kaže Kunovac.

Dodaje kako su se ljudi uvijek posjećivali, bez obzira na vjerske i druge razlike te kako jedinu komplikaciju u tom polju stvaraju političari.

"Ljudi se druže, ne treba samo politiku miješati u to. Gdje god se politika umiješala, mi nismo imali zajedničke projekte. Dodik je zaustavio i projekte UNDP-a i drugih međunarodnih organizacija. Ako se pitaju lokalne vlasti, poput načelnika, mi imamo izuzetno dobre odnose, a čim je potrebno neko 'aminovanje' s višeg nivoa, nema od toga ništa", priča Kunovac.

Navodi primjer sanitarne deponije, projekta koji nisu mogli provesti zajedničkim snagama.

"Svi smo potpisali odluku da to bude u Goraždu, a kasnije je Zdravko Krsmanović (bivši načelnik Općine Foča, op. a.) sazvao sve ministre da se odvoji sanitarna deponija samo za Republiku Srpsku jer tad od Dodika nisu smjeli stvoriti regionalnu deponiju. Mi kao BPK ćemo istrajati u tome, a politika će kasnije vidjeti da je negde pogriješila", poručuje Kunovac na kraju razgovora za Klix.ba.